Mr. sci. Davorka Budimir, predsjednica Hrvatskog politološkog društva: SVA ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA HRVATSKI GRAĐANI NEMAJU POVJERENJA U POLITIČKE STRANKE

Posted: 18. Februar 2015. in Intervjui

davorka budimirNaše djelovanje je usmjereno na organiziranje znanstvenih skupova, konferencija i javnih tribina, te afirmaciju politologa u hrvatskom društvu. Organiziramo i Hrvatske politološke razgovore, međunarodnu znanstvenu konferenciju koja u fokusu ima teme od javnog interesa; poput izbornih procesa, povjerenja građana u institucije, međunarodnih odnosa itd…..Na međunarodnom planu članica smo međunarodne politološke asocijacije IPSA-e, te CEPSA-e , srednjoeuropskog udruženja politologa, te usko surađujemo sa politolozima iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. Nedavno smo pozvani da se priključimo novoj inicijativi oko povezivanja nacionalnih udruženja koje se nalaze na Balkanu….. Politolozi po svojim istraživačkim interesima istražuju društvene fenomene, djelovanje pojedinaca i država unutar i izvan nacionalnih država i sl. raspravljaju i o različitim temama koje su povezane s globalizacijom i njenim posljedicama na društvo. Nama kao pripadnicima malih država i malih naroda nije svejedno kako će se globalna previranja odraziti i na naš život u Hrvatskoj…..Moderne demokracije podrazumijevaju da su politička pravila trajna, a da se političari mijenjaju. Takva situacija ne vrijedi za Hrvatsku, jer je na snazi obrnuti proces – političari su stalni, a pravila se mijenjaju. Da bi došlo do stvarnih sistemskih promjena društva potrebno je volja političke elite da se zaustave  štetnosti takvog ponašanja ponašanja…..

Kada je osnovano HPD i koja mu je temeljna zadaća?

BUDIMIR:Hrvatsko politološko društvo osnovano je 26.12.1966. godine kao Politološko društvo Hrvatske. Nakon demokratskih promjena i uspostave Hrvatske kao neovisne države registrirano je kod nadležnih institucija Hrvatsko politološko društvo. Temeljna zadaća mu je promicanje politologije, unaprjeđenje politoloških istraživanja i njihove praktične primjene u svrhu razvoja demokracije i hrvatskog društva općenito. Možda je jedna od najvažnijih zadaća promicanje politologa, kao stručnjaka koji su najpozvaniji zapošljavati se na pozicijama javnih poslova od lokalne do nacionalne razine.

Koje su značajnije aktivnosti Udruge na domaćem terenu (u RH)?

BUDIMIR:Naše djelovanje je usmjereno na organiziranje znanstvenih skupova, konferencija i javnih tribina, te afirmaciju politologa u hrvatskom društvu. Organiziramo i Hrvatske politološke razgovore, međunarodnu znanstvenu konferenciju koja u fokusu ima teme od javnog interesa; poput izbornih procesa, povjerenja građana u institucije, međunarodnih odnosa itd. U posljednje vrijeme je naš rad otežan, jer je rad znanstveno-stručnih udruga prepušten samofinanciranju. S obzirom da HPD djeluje isključivo kroz dobrovoljni rad i volontere financijski kapaciteti nam stvaraju problem u ostvarivanju aktivnosti. No bez obzira na materijalnu situaciju pokušavamo organizirati tribine, te informirati članstvo o aktivnostima sličnih udruženja.

A na međunarodnom planu?

BUDIMIR: Na međunarodnom planu članica smo međunarodne politološke asocijacije IPSA-e, te CEPSA-e , srednjoeuropskog udruženja politologa, te usko surađujemo sa politolozima iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. Nedavno smo pozvani da se priključimo novoj inicijativi oko povezivanja nacionalnih udruženja koje se nalaze na Balkanu. Postoje razna regionalna udruženja na razini IPSA-e i predstavnici iz ovih područja teško dolaze u upravljačka tijela međunarodne asocijacije, jer ih vrlo malo zemalja podržava. Predstavnica Slovenije je 2012. godine na kongresu u Madridu aplicirala za izvršni odbor, ali je zbog nedostatka lobiranja i podrške nacionalnih ogranaka dobila manji broj glasova. To je šteta za sve nas – bili bismo bolje i unaprijed informirani o raznim aktivnostima i projektima u kojima bismo mogli aktivnije sudjelovati. Predstavnici Hrvatske imali su samo jednu osobu koja je bila članica Izvšnog komiteta IPSA-e, prof. Inge Perko-Šeparaović prije dvadesetak godina.

S kojim temama su se vaši predstavnici predstavili na 21. Kongresu politološke znanosti (IPSA) u Čileu, naprimjer?

BUDIMIR:U Čileu 2009. godine Hrvatsku je predstavljalo 15 znanstvenika koji su sudjelovali s referatima, prema tematskim cjelinama, to je ujedno bila i najbrojnija delegacija iz Hrvatska od utemeljenja društva. Najviše predstavnika sudjelovalo je u radu komiteta za javne politike. Zanimljivo je da je prof. Zdravko Petak, ugledni profesor javnih politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu bio izabran za člana izvršnog odbora tog užeg tijela. Zahvaljujući dogovorima koji su tamo postignuti tijekom 2010. i 2012. godine organizirana je konferencija tog odbora u Dubrovniku.

U Madridu 2012. godine veći broj istraživača predstavio se temama  iz medija, te demokratizacije i konsolidacije demokratskih poredaka. Mnogi politolozi su zahvaljujući kontaktima koje su ostvarili na kongresima postali bolje informirani o raznim stipendijama, publikacijama i školama koje se provode unutar IPSA-e.

Tema spomenutog Kongresa je bila “Globalno nezadovoljstvo”. Ako tu temu tretiramo kao neku vrstu dijagnoze stanja u svijetu, da li je na istom bilo riječi o uzrocima i mogućoj “terapiji”?

BUDIMIR:Naziv kongresa „Globalno nezadovoljstvo“ nije bio izabran slučajno, čini se kao da je predvidio mnoge događaje kojima smo bili tek nedavno svjedoci. Politolozi po svojim istraživačkim interesima istražuju društvene fenomene, djelovanje pojedinaca i država unutar i izvan nacionalnih država i sl. raspravljaju i o različitim temama koje su povezane s globalizacijom i njenim posljedicama na društvo. Nama kao pripadnicima malih država i malih naroda nije svejedno kako će se globalna previranja odraziti i na naš život u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na posljedice tranzicijskog razdoblja i prelaska iz planskog u tržišno gospodarstvo prije dvadesetak godina. Uz to otvorenost granica i dolazak velikih multinacionalnih korporacija promijenio je i gospodarske učinke u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru. Kao pozitivno bih izdvojila nove sustave vrijednosti društveno odgovornog poslovanja i brige za zajednicu koje su te korporacije uvele na tržište. Negativnosti globalizacije ogledaju se u tome što smo kao društvo prihvatili mnoge  kriterije, bez da smo ih prilagodili našem okruženju i vrijednostima koje smo kao društvo imali.

 Da li učestvujete na konferencijama ili okruglim stolovima u regionu, odnosno u državama nastalim raspadom bivše SFRJ i koje su najčešće teme istih?

BUDIMIR:Slovensko politološko društvo i Udruženje politikologa Srbije organizira godišnje konferencije na kojima redovito sudjelujemo. Teme koje su predmet konferencija nama su bliske, a ono što nas povezuje i u današnjem kontekstu je sličan jezik koji svi razumijemo, ali i jedan dio povijesti i zajedničkog života u istoj državi. Sve teme konferencija su povezane sa zajedničkim problemima od konstitucionalizma, javnih politika, medija do pozicije nacionalnih manjina u pojedinim državama. To pitanje pozicije nacionalnih manjina je jako zanimljivo, zbog toga što nacionalne manjine imaju status većinskog naroda u jednoj državi, a manjinskog u susjednim.

Da li i koliko, eventualno, vaše aktivnosti utječu na kreiranje javnog mnenja u RH?

BUDIMIR:Hrvatsko politološko društvo nastoji afirmirati poziciju politologa u Hrvatskoj i to nam je primarni interes. To uspijevamo ostvariti kroz apeliranje na vlast da politološko zvanje pretvori u korisna zanimanja. Sada nastojimo utjecati na to da se u Državno izborno povjerenstvo u idućim sazivima imenuju i politolozi, a ne samo pravnici. Državno izborno povjerenstvo nadgleda izborne procese i financiranje političkih stranaka tako da pravnička znanja u novim okolnostima nisu dovoljna.

Surađujete li sa medijima?

BUDIMIR:Brojni politolozi utječu na kreiranje javnog mišljenja kao politički analitičari. Njihov doprinos afirmaciji politologije je velik, jer se kroz njihov angažman vide posebna znanja i vještine kojima kao struka raspolažemo.

A imate li kontakte sa političkim strankama?

BUDIMIR:Suradnja HPD-a s političkim strankama nije realizirana, iako mnogi politolozi sudjeluju u aktivnostima političkih stranaka kao vanjski članovi pojedinih stranačkih odbora ili kao savjetnici za pojedina područja. Političke stranke bi morale prepoznati potencijal politologa, posebno onih mlađih generacija koje su kroz obrazovanje izvan Hrvatske stekli specifična i prijeko potrebna znanja koje današnje političke stranke zanemaruju.

Na samom kraju: postoji li bipolarnost političkog sustava u Hrvatskoj i može li se govoriti o dominaciji partitokracije u toj zemlji?

BUDIMIR:Hrvatski politički i stranački sustav je pred velikim izazovima. Bipolarnost stranačkog sustava određena je izbornim zakonodavstvom i učincima koje ono proizvodi na politički i stranački sustav. Kada se okrenemo oko sebe u proteklih dvadeset pet godina nije došlo do promjene političke elite. Takav stav se može potkrijepiti činjenicama da su političari na vlasti u proteklom razdoblju imali rijetku privilegiju da pravila političkog djelovanja prilagođavaju svojim potrebama. Odnosno, kreirali su političke institucije i pri tome ih prilagođavali svojim pojedinačnim interesima. Moderne demokracije podrazumijevaju da su politička pravila trajna, a da se političari mijenjaju. Takva situacija ne vrijedi za Hrvatsku, jer je na snazi obrnuti proces – političari su stalni, a pravila se mijenjaju. Da bi došlo do stvarnih sistemskih promjena društva potrebno je volja političke elite da se zaustave  štetnosti takvog ponašanja ponašanja. Sva istraživanja pokazuju da hrvatski građani nemaju povjerenja u političke stranke. Temeljna vrijednost na kojoj bi trebalo raditi je razvijanje pozitivnih društvenih vrijednosti, poštenja i dobrote. Političari su ti koji takvo djelovanje moraju nametnuti prema svih građanima Hrvatske.

 Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

BUDIMIR:Zahvaljujem i ja Vama.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (651)

SAM_3102

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s