Probijanjem rokova formiranja vlasti na svim nivoima, od kantonalnih do državnog , tri mjeseca nakon objavljivanja zvaničnih rezultata poslednjih izbora, ponovo se krši Ustav BiH dok Tužilaštvo BiH nijemo posmatra ovu činjenicu utapajući se u sivu političku scenu BiH. ” Teški ” i “mukotrpni pregovori” oko fomiranja vlasti kako je vole opisati politički lideri vodećih stranaka, nisu ništa drugo nego najgrublji oblik politikanstva iza kojeg se krije podjela stolica oko upravljanja najprofitabilnijim javnih kompanija.
Licemjerstvo poruka pojedinih političkih lidera upučenih javnosti je tim veće što se uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji javnost poziva na “razumjevanje” te poziva da ne izlazi na ulice kako se situacija oko formiranja vlasti ne bi dodatno zakomplikovala. I pored iskustva u kašnjenju implemetacije rezultata prethodnih izbora, ponovo dokazujemo nepopravljivu naivnost vjerovanja da će nam isti poltitički lideri donijeti, ako ništa, bar malo više odgovornosti.
Formiranje vlasti u BiH je ponovo viđen, “deža-vi (deja-vu)” proces, koji još jednom ukazuje na pozadinu diskriminatorskog Izbornog zakona, pravljenog za potrebe vodećih političkih stranaka kako bi se što duže održali na vlasti a time spriječile neophodne ustavne, ekonomske i društvene reforme. Želimo ovom prilikom ponovo da podsjetimo javnost na političke mafijaške metode legalizacije kriminala i korupcije poput dogovora nekadašnjeg lidera SDP Zlatka Lagumdžije i SNSD Milorada Dodika kada su podržali izmjene Zakona o sukobu interesa u BiH. Ovakvim rješenja su razvlastile Centralnu izbornu komisiju (CIK) I legalizirali odluku RS-a da ovo pitanje riješi na entiteskom nivou, čime je oduzeta nadležnost državi i direktno podsticana korupcija. Kao posljedica ovih izmjena, kandidati na Općim izborima, koji su i održani 12. oktobra, komotno su mogli biti u sukobu interesa, pa kao ministri, pored ministarske, dobivati i profesorsku platu sa univerziteta ili plate nadzornih ili upravnih odbora javnih preduzeća. Absurd svih absurda jesu birački odbori u kojima sjede predstavnici političkih stranaka i koji broje glasaćke listove birača. Jagma kandidata političkih stranaka u izbornom cilkusu za ovim mjestima je tim veća kad se zna da se nominacija može prodati za nekoliko stotina maraka drugoj poltičkoj opciji.
Izbori u BiH, na principima današnjeg nedemokratskog Izbornog zakona, ne mogu se karakterisati demokratskim, time više što na njima učestvuje nešto više od polovine glasačkog tijela BiH i ne proklamira ideja izgradnje građanskog društva bez podjela.
Kako će se općinski izbori održati već naredne godine, najvjerovatnije ćemo ponovo gledati isti scenario legalizovanja kriminalizacije izbora, uz blagonaklono gledanje Tužilaštva BiH koji još nisu podigli ni jednu tužbu!
Predsjedništvo Stranke Dijaspore Bosne i Hercegovine
bedrudingusic 