Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske: ANTIFAŠIZAM SE POISTOVJEĆIVAO S ČETNIŠTVOM, A USTAŠTVO S DOMOLJUBLJEM !

Donošenjem novog Statuta 1992. godine SUBNOR Hrvatske mijenja ime u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH). Time je otvorena mogućnost da se u članstvo i rad SABA RH, osim učesnika NOB-a, uključe i pojedinci i udruge kojima je antifašizam opredjeljenje. Osim toga stvorena je mogućnost da se SABA RH podmladi i osigura postojanje antifašističke udruge kad učesnika NOB-a fizički više neće biti. Od 1993.godine SABA RH je punopravni član  Svjetske federacije ratnih veterana FMAC….. Antifašizam danas je ponovo u situaciji da se mora suprotstaviti narastajućoj ekstremnoj desnici, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj koja ima sve karakteristike povijesnog fašizma….. Glavni problem je opstrukcija dijela sredstava javnog informiranja, koji sustavno nastoje potencirati negativne aspekte događaja iz NOB-a. U tome imaju podršku dijela katoličke crkve i nacionalističkih stranaka i pojedinaca…..Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1990.godine SABA RH našao se u veoma složenom položaju jer je vlast HDZ-a ili bolje rečeno predsjednik Franjo Tuđman promovirao pomirbu koja je izvršena na štetu učesnika NOR-a. Tada su mnogi spomenici iz NOB-a porušeni (točno 2964 spomenika), iz dijela knjižnica je izbačena literatura  vezana uz NOB i radnički pokret…..Na žalost, moram konstatirati da nastavni program i udžbenici povijesti iskrivljuju, pa čak i falsificiraju povijesnu istinu o partizanskoj antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i to na svim razinama obrazovnog sustava, od osnovne škole do fakulteta…..

Gospodine Habulin! Savez je od 1948. pa do 2002. u nekoliko navrata mijenjao ime. Hoćete li, ukratko, prezentirati genezu tih promjena i koji su bili razlozi za to?

HABULIN: Učesnici Narodno oslobodilačke borbe Hrvatske, preživjeli logoraši i invalidi rata osnovali su 16.05.1948. Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H), koji se udružio u SUBNOR Jugoslavije. S početkom agresije na Hrvatsku 1991.godine, SUBNOR Hrvatske napušta članstvo u SUBNOR-u Jugoslavije i nastavlja samostalnu djelatnost prije formalnog raspada saveza država. Donošenjem novog Statuta 1992. godine SUBNOR Hrvatske mijenja ime u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH). Time je otvorena mogućnost da se u članstvo i rad SABA RH, osim učesnika NOB-a, uključe i pojedinci i udruge kojima je antifašizam opredjeljenje. Osim toga stvorena je mogućnost da se SABA RH podmladi i osigura postojanje antifašističke udruge kad učesnika NOB-a fizički više neće biti. Od 1993.godine SABA RH je punopravni član  Svjetske federacije ratnih veterana FMAC.

Koliko udruga u Republici Hrvatskoj objedinjuje vaš Savez?

HABULIN: U Republici Hrvatskoj imamo 125 udruga koje su organizirane u 18 županijskih zajednica udruga i svi su objedinjeni u SABA RH. Ukupno imamo oko 25.000 članova.

Zašto antifašizam?

HABULIN: Antifašizam kao svjetski demokratski pokret nastao je kao reakcija na fašizam u cilju očuvanja demokracije i mira. Bio je i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog, antidemokratskog, antiliberalnog i zločinačkog nacifašizma. Stavljajući državu iznad naroda, na čelu s neprikosnovenim vođom (Duce, Führer, Poglavnik), gaze se ljudska prava, širi rasna mržnja i segregacija, antisemitizam, teorija krvi i tla i vodeće uloge nadčovjeka (übermenscha). U našoj domovini Hrvatskoj u okviru NOB naroda bivše Jugoslavije izrastao je, pod vodstvom KPJ i vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita veličanstveni pokret otpora okupatorima, talijanskim fašistima, njemačkim nacistima i njihovim domaćim slugama ustašama, četnicima i drugima. Od devet korpusa NOV Jugoslavije, Hrvatska je dala 5 korpusa. Antifašizam danas je ponovo u situaciji da se mora suprotstaviti narastajućoj ekstremnoj desnici, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj koja ima sve karakteristike povijesnog fašizma. Antifašizam u Hrvatskoj se danas zalaže za ostvarivanje ljudskih prava, za očuvanje od zaborava i objektivno utvrđivanje činjenica iz NOB-a, njegovih sudionika, posebno Josipa Broza Tita kao vrhovnog komandanta NOV i POJ, za poštivanje žrtava i osude zločina ma sa čije strane bio učinjen, za jačanje suživota posebno na prostorima s nacionalno mješanim stanovništvom, za uključivanje mladih u sve tokove društvenog života, a osobito zapošljavanje mladih, a protiv pojave neofašizma i nacizma u bilo kojem obliku.

S kojim se većim praktičnim problemima  suočavate u svome djelovanju u ovim vremenima?

HABULIN: Glavni problem je opstrukcija dijela sredstava javnog informiranja, koji sustavno nastoje potencirati negativne aspekte događaja iz NOB-a. U tome imaju podršku dijela katoličke crkve i nacionalističkih stranaka i pojedinaca. U prilog im ide i pasivnost dijela društvene zajednice, tihe većine, koja ne reagira adekvatno na nacionalističke istupe i na taj način ohrabruje djelatnost ekstremnih nacionalističkih grupacija.

Od koga imate naročitu podršku a koji dijelovi društva, ogranizirani ili neorganizirani, vam uglavnom stoje na putu u ostvarenju vaših temeljnih programskih ciljeva?

HABULIN:Našu udrugu podržava najveći broj nevladinih udruga, osobito onih koje se bave ljudskim pravima, političke stranke u čijim programima je borba za radnička prava, zaštita demokratskih principa kroz nacionalnu, vjersku i rasnu jednakost. Na skupu održanom 9.svibnja 2014.godine, kojem su prisustvovale 63 osobe od kojih 16 predstavnika antifašistički opredjeljenih udruga i organizacija, utemeljena je Antifašistička liga Republike Hrvatske kao oblik zajedničke komunikacije i koordinacije djelovanja na očuvanju, ostvarivanju i promociji zajedničkih vrijednosti antifašizma Hrvatske.

Kako se vlast u Republici Hrvatskoj, dakle državi koja je temeljena na antifašističkim načelima (barem tako piše u Ustavu), odnosila prema vama od svoga osamostaljenja do danas? Može li se u tom pogledu povući neka paralela između cikličnih razdoblja kada su u Hrvatskoj vladali HDZ i SDP, sa njihovim koalicionim partnerima?

HABULIN:Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1990.godine SABA RH našao se u veoma složenom položaju jer je vlast HDZ-a ili bolje rečeno predsjednik Franjo Tuđman promovirao pomirbu koja je izvršena na štetu učesnika NOR-a. Tada su mnogi spomenici iz NOB-a porušeni (točno 2964 spomenika), iz dijela knjižnica je izbačena literatura  vezana uz NOB i radnički pokret. Posebno su na udaru bile knjige pisane na čirilićnom pismu. Borcima NOR smanjene su mirovine i invalidnine, a bilo je boraca koji su bili fizički zlostavljani, pa i izbačeni iz stanova. Promjenom vlasti 2000.-te godine, kada je SDP preuzeo vođenje Republike Hrvatske, sitacija se poboljšala u smislu pozitivnog odnosa prema antifašizmu i antifašistima. Međutim HDZ, kao i ostale desno orjentirane stranke, sustavno se negativno odnose prema antifašistima, kao i tekovinama i vrijednostima koje je iznjedrila antifašistička borba.

Poznato je da su u susjednoj Srbiji zakonski izjednačena prava partizana i četnika iz Drugog svjetskog rata. Kakva je situacija po pitanju tih prava kada su u pitanju partizani i ustaše u Republici Hrvatskoj?

HABULIN: Spomenuo sam ideju o pomirenju koju je oživotvorio 1993.godine oredsjednik Tuđman. „Pomirenje“ se odvijalo na način da su učesnicima NOB-a oduzimana stečena prava i umanjene mirovine i invalidnine. Antifašizam se poistovjećivao s četništvom, a ustaštvo s domoljubljem. Pripadnici vojske, koja je bila u službi vlastitog okupatora, a to su domobranske NDH, ustaška vojnica i oružništvo NDH, dobili su status pripadnika nikad postojeće domovinske vojske i dodjeljene su im mirovine, koje su u prosjeku veće od pripadnika narodno-oslobodilačke vojske, dakle partizana.

UABA Opatije je i ove godine dobila nekoliko mjesta u “Vlaku sjećanja”. Hoćete li reći nekoliko riječi o tome?

HABULIN: UABA Opatije koristeći svoje međunarodne veze s naprednim europskim udrugama dobila je ponovo određeni broj mjesta u „vlaku sječanja“ koji se svake godine organizira kako bi se održalo sječanje na žrtve Holokausta. Vlak polazi i Milana i Bruxellesa s uvijek istim ciljem – Auschwitz. Broj mjesta je limitiran kapacitetom željezničke kompanije pa organizatori nude ograničeni broj mjesta potencijalnim interesentima. Inicijativu podržavaju SABA RH, SABA Primorsko goranske županije i grad Opatija. Vlak polazi 19.ožujka iz Milana, a povratak je 23.ožujka 2015. u Milano. Hrvatska ekipa pridružuje se „vlaku sječanja“ u Salzburgu, a polazi iz Rijeke. Broj učesnika je limitiran. UABA Opatija dobila je 24 mjesta u vlaku, pa kod prijave prednost imaju mladi, prije svih studenti i srednjoškolci.

Surađujete li sa istim ili sličnim organizacijama (savezi, udruge/udruženja) iz regiona? Da li ste bili predstavljeni na ovogodišnjem sjećanju na Igmanski marš, naprimjer?

HABULIN: Naše delegacije, uglavnom iz Splita, svake godine sudjeluju na obilježavanju obljetnice i sječanja na Igmanski marš. Osim toga SABA RH je ravnopravni član svjetske veteranske organizacije i komiteta za Europu. Posebno je intenzivna suradnja s boračkim organizacijama nekadašnjih jugoslavenskih republika. Želim istaknuti da smo prošle godine sudjelovali, kao delegacija na obilježavanju 70.obljetnice oslobođenja Beograda, da smo sudjelovali na obilježavanju obljetnice bitke na Nertvi i Sutjesci, a 15.siječnja 2015. Održali smo zajednički sastanak delegacija boračkih organizacija Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije u Šmajerskim toplicama. Na sastanku smo analizirali stanje antifašizma na našim prostorima i dogovorili zajedničke aktivnosti u suprotstavljanju ekstremnoj desnici, te obilježavanju 70.obljetnice pobjede nad fašizmom. S obzirom da smo u godini obilježavanja 70.obljetnice pobjede nad fašizmom, naša međunarodna aktivnost biti će intenzivirana i usmjerena prema ostalim zemljama Europe.

Na samom kraju: broj antifašističkih boraca iz Drugog svjetskog rata se prirodno smanjuje te logično je da udrugama koje čine vas Savez treba mladih, kako bi se nastavila tradicija njegovanja antifašističkih vrijednosti s generacije na generaciju. S tim u vezi pitam Vas: da li je u obrazovnom sistemu/sustavu Republike Hrvatske adekvatno prisutan antifašizam kako bi se moglo računati da ćete i danas i sutra imati relevantan broj svojih sljedbenika, odnosno antifašista itekako potrebih svakom društvu, pa i hrvatskome?

HABULIN: Na žalost, moram konstatirati da nastavni program i udžbenici povijesti iskrivljuju, pa čak i falsificiraju povijesnu istinu o partizanskoj antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i to na svim razinama obrazovnog sustava, od osnovne škole do fakulteta. Naši napori usmjereni su u pravcu da se to stanje korigira. Osim toga prošle godine smo pokrenuli školu za mlade antifašiste pod nazivom „Ljetna škola mira“ u Savudriji. Škola se odvijala kroz 3 smjene, od po 7 dana, a sudjelovalo je 86 mladih ljudi. Cilj škole je da se kod polaznika razviju liderske kompetencije, koji će po povratku u svoje sredine okupljati mlade na ideji antifašizma. Na taj način želimo pomladiti i omasoviti organizaciju, ali i pripremiti mlade kako bi sutra mogli oni biti ti koji će dalje nositi ideju antifašizma.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (648)