Prof. dr. Branko Caratan, dugogodišnji nastavnik zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, sada profesor Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, politolog, povremeno aktivan u politici: I DANAS POSTOJE LJEVICA I DESNICA, ALI SU SADRŽAJI POLITIKA U ODNOSU NA STARE STEREOTIPE PROMIJENJENI

Posted: 4. Februar 2015. in Intervjui

branko caratan-1Kampanja je bila konfrontacija lijeve i desne politike, a uključivanje kandidata Sinčića iz organizacije Živog zida, koja se bori protiv deložacija, odnijela  je sigurno predsjedniku Josipoviću dio podrške…..Vlada u posljednje vrijeme pokušava rješavati konkretne socijalne probleme stanovništva – intervenira u slučaju dužnika s kreditima u švicarskim francima, otpisuje dugove socijalno ugroženih dužnika, bolje komunicira s biračima, brže reagira. Međutim, ostaje činjenica da je HDZ u ispitivanjima relativno najjača stranka, iako glasovi za stranke ljevice kumulativno još uvijek dobivaju nešto jaču podršku od grupe desnih stranaka…..Predsjednički izbori su pokazali upravo da je Hrvatska podijeljena pola-pola i da ishodi izbora ovise o malom pomaku podrške birača. Nesreća je u tome da se politička debata ne vodi o aktualnim ekonomski i socijalnim temama, već se nastupa s pozicija ideološke polarizacije i vraćanja na teme iz prošlosti. Posebno se to odnosi na opoziciju….. Predsjednica RH se od predsjednika Nikolića razlikuje u mjeri u kojoj postoji razlika između hrvatske i srpske političke scene, kao i razlika između hrvatskog i srpskog nacionalizma. Bez obzira na sličnosti, razlika je velika…..Za evropsku ljevicu, koja dugo traži programski odgovor za neoliberalnu politiku, Syriza je postavila novi politički standard: ljevica mora prije svega odgovoriti na aktualne probleme ljudi, a ne samo parirati desnici u borbi za vlast…..Arapsko proljeće je pokazalo da se razvojne etape ne mogu preskakati. Političko osvještavanje i sazrijevanje se očekuje i na strani Zapada i na strani Istoka,  jer je i novo stoljeće bremenito opasnim izazovima…..

Poštovani gospodine Caratan! S obzirom na Vas itekako bogati politički, znanstveni i životni background, mnoge teme za koje ste kvalificirani bit  će u ovom razgovoru, zbog vremena i prostora, izostavljene. Možda za neku drugu priliku. Stoga, fokusirat  ćemo se samo na neke. Dakle, kako komentirate netom završene predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj? Zašto je, po Vašem mišljenju, gospodin Josipović izgubio?

CARATAN: Predsjedniku Josipoviću sigurno je bilo opterećenje činjenica da je vlada ljevice teško izlazila na kraj s problemima ekonomske krize. Josipović je osim toga u kampanji izašao s prijedlogom ozbiljne ustavne reforme čiji značaj birači nisu mogli procijeniti. Na drugoj strani kandidatkinja desnice Kolinda Grabar Kitarović je nastupala s napadom na vladu kao da se radi o parlamentarnim izborima i dala je niz konkretnih obećanja o otvorenim socijalnim temama. Javnost u kampanji nije vodila računa da se radi o veoma limitiranim ovlastima predsjednika republike – sukreator vanjske politike i briga o stabilnosti funkcioniranja političkog  sistema. Kampanja je bila konfrontacija lijeve i desne politike, a uključivanje kandidata Sinčića iz organizacije Živog zida, koja se bori protiv deložacija, odnijela  je sigurno predsjedniku Josipoviću dio podrške.

A kako komentirate da su ovo četvrti izbori zaredom koje SDP RH gubi (imajući u vidu da je i gospodin Josipović izvorno esdepeovac)?

CARATAN: Produžena ekonomska recesija u Hrvatskoj i Evropi i izostanak oporavka – usprkos činjenice da su neki parcijalni uspjesi ipak postignuti, presudan su uzrok gubitka podrške vladajuće stranke.

Da li je rano prognozirati rezultate slijedećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i ako nije, kakva su Vaša predviđanja? Ima li šanse SDP da načini neki značajniji zaokret do tih izbora i zadrži vlast (sa koalicionim partnerima ili bez njih)?

CARATAN: Sve ovisi o ekonomskom oporavku. Vlada u posljednje vrijeme pokušava rješavati konkretne socijalne probleme stanovništva – intervenira u slučaju dužnika s kreditima u švicarskim francima, otpisuje dugove socijalno ugroženih dužnika, bolje komunicira s biračima, brže reagira. Međutim, ostaje činjenica da je HDZ u ispitivanjima relativno najjača stranka, iako glasovi za stranke ljevice kumulativno još uvijek dobivaju nešto jaču podršku od grupe desnih stranaka.

Može li se, evo i nakon nedavnih predsjedničkih izbora, kazati da je hrvatsko društvo podijeljeno, otprilike na pola-pola i kuda, zapravo ide Hrvatska tako podijeljena?

CARATAN: Predsjednički izbori su pokazali upravo da je Hrvatska podijeljena pola-pola i da ishodi izbora ovise o malom pomaku podrške birača. Nesreća je u tome da se politička debata ne vodi o aktualnim ekonomski i socijalnim temama, već se nastupa s pozicija ideološke polarizacije i vraćanja na teme iz prošlosti. Posebno se to odnosi na opoziciju. To otvara vrata za treće opcije i nove stranke, iako hrvatska  situacija nije toliko teška kao u južnim članicama EU i tranzicijskim zemljama u okruženju.

Kako komentirate prve izjave novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović poput onih da su “svi hrvatski državljani Hrvati…”, da preferira “obraćanje Hrvatima i Hrvaticama…” o III entitetu u BiH itd.

CARATAN: To je zapravo standardna retorika njene političke stranke i inercija iz izborne kampanje čime se želi potvrditi vezanost za klasične teze HDZ-a. Treba dodati da je izabrana predsjednica RH kasnije pokušala korigirati svoj stav o trećem entitetu.

Može li se novoizabrana predsjednica RH smatrati nekim antipodom srbijanskom predsjedniku Nikoliću, s obzirom na ideološku matricu njih obadvoje?

CARATAN: Predsjednica RH se od predsjednika Nikolića razlikuje u mjeri u kojoj postoji razlika između hrvatske i srpske političke scene, kao i razlika između hrvatskog i srpskog nacionalizma. Bez obzira na sličnosti, razlika je velika.

Šta pobjeda Syrize znači za Grčku a šta za EU?

branko caratanCARATAN: Težina  ekonomske i socijalne situacije u Grčkoj dovela je do marginalizacije dosadašnjih glavnih političkih stranaka i zahtjeva građana za obranom egzistencije velikog dijela grčkog stanovništva. Time je jedna radikalno lijeva stranka postala stranka vlasti, koja, ako bude uspješna, može donijeti Grčkoj ozbiljan politički i ekonomski zaokret. U pitanju je uključivanje političkog pragmatizma u radikalno lijevu politiku. Za evropsku ljevicu, koja dugo traži programski odgovor za neoliberalnu politiku, Syriza je postavila novi politički standard: ljevica mora prije svega odgovoriti na aktualne probleme ljudi, a ne samo parirati desnici u borbi za vlast. Ta politika testirati će se primarno na evropskom jugu i u praksi dijela tranzicijskih država.

Može li se nakon pobjede ljevice u Grčkoj očekivati neki domino efekat u zemljama zapadnog Balkana u nekom vremenu koje je ispred nas?

CARATAN: U onoj mjeri u kojoj druge stranke ne mogu riješiti ekonomske, socijalne i političke probleme, pod uvjetom njihovog zaoštravanja i jačanja sposobnosti lijeve politike za prelazak od programatskih zahtjeva na teren praktične politike, otvara se prostor za sličan politički pomak. Međutim, to ne podrazumijeva da će do toga doći domino efektom. Grčki slučaj može biti inspiracija, ali Syriza nije najzad pronađena čarobna  formula nove lijeve politike. Svaka zemlja je ipak specifična.

Da li danas možemo govoriti o klasičnoj ljevici i klasičnoj desnici, u ideološkom smislu, kako u Evropi tako i u našem regionu?

CARATAN: I danas postoje ljevica i desnica, ali su sadržaji politika u odnosu na stare stereotipe promijenjeni. Zapravo stalno se mijenjaju. Nisu mogući stari odgovori na nove teme. Sadržaj borbe za socijalnu pravdu danas sigurno ne može biti isti kao prije sto godina ili samo dva ili tri desetljeća. Mnoge lijeve politike su potrošene ili su završile na slijepom kolosijeku. Novi izazovi traže nove odgovore i nove lidere.

Na samom kraju, kako komentirate teroristički čin u Parizu od 7. januara ove godine i da li se nakon toga može očekivati pojačana antiislamska kampanja u Evropi? Da li se, zapravo, iko ozbiljno bavi uzrocima pojedinih terorističkih akata poput spomenutog u Parizu?

branko caratan-2CARATAN: Pariški događaji nisu samo jedan konkretan slučaj, već se uklapaju u globalne promjene koje je donijelo prošlo stoljeće: kolonijalizam, postkolonijalna politika, nestanak blokova, globalizacija, odnos sjevera i juga, razvijenog i nerazvijenog dijela svijeta, bogatih i siromašnih zemalja, globalizacija, velike migracije stanovništva, imigracija u evropske i druge razvijene zemlje, nastanak  multikulturalnih društava na sjeveru i zapadu Evrope, recesija i jačanje ekstremne desnice, neuspjeli pokušaji prenošenja liberalne politike u bitno različita društva, međusobno nerazumijevanje različitih kultura. Ekstremna  desnica za probleme recesije i socijalne krize optuživati će nekontroliranu imigraciju i za to dobivati podršku, a konsolidirane će demokracije u vlastitom interesu pokušati obuzdati da se napetosti ne pretvore u sukob civilizacija. Arapsko proljeće je pokazalo da se razvojne etape ne mogu preskakati. Političko osvještavanje i sazrijevanje se očekuje i na strani Zapada i na strani Istoka,  jer je i novo stoljeće bremenito opasnim izazovima.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (646)

SAM_3102

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s