Stjepana Ivanuš, asistentica pri Centru za građansku suradnju Livno: “UZ NAS, NIKAD NISTE SAMI”!

Posted: 2. Januar 2015. in Intervjui

 stjepana ivanusCGS je prva nevladina organizacija osnovana u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini koja je počela raditi na poticanju poštivanja ljudskih, građanskih i manjinskih prava, te promicanju međuetničke suradnje i podupiranju demokratskih procesa u BiH…..Naša vizija je o zdravom demokratskom društvu s jakim civilnim sektorom i aktivnim građanstvom u kojem se poštuju sva ljudska prava i u kojem je etnička i vjerska raznolikost bogatstvo koje spaja ljude…..Kroz sve napravljene analize, došli smo do zaključka da su MZ neophodni opremljeni uredi, te smo opremili do sada preko 70 ureda MZ (kompjuterska oprema, printeri, stolovi, stolice, skeneri, fax) .  Samim opremanjem želimo postići aktivnije MZ, koje će aplicirati na projekte kod donatora i samim tim omogućiti ulaganja tamo gdje su potreba…..Moramo istaknuti da smo na naše vanprojektne aktivnosti vrlo ponosni, jer oni uključuju konstantnu komunikaciju s građanima. U samoj toj komunikaciji dobijete realnu sliku koliko je sam sustav često nepravedan, i koliko je teško doći do nekih minimalnih prava u vlastitoj zajednici. Ono što je bitno jeste da ljudi ne osjete da su sami i da su prepušteni sami sebi, nego da imaju nekoga tko će biti uz njih i da smo tu radi njih…..Jake i sposobne mjesne zajednice, a s njima i općina čiji su dio, znači ujedno bolji život samog stanovništva. Smatramo da je najefikasnije početi s promjenama u toj mikrosredini, koja će rezultirati promjenama na višim razinama. MZ uistinu jesu pokretači promjena, jer se sve naše aktivnosti kao stanovništva odvijaju u samim MZ i općinama…..Točnije,. djelujemo na prostoru 4 kantona – Unsko sanski kanton, Kanton 10, Zapodnohercegovački kantom i Hercegovačko neretvanski kanton. Mi smatramo da se naši rezultati definitivno osjete i u ostalim dijelovima BiH, prvenstveno kada je u pitanju razmjena dobre prakse i iskustava sa drugim nevladinim organizacijama, ali i ljudima…..

Kada je osnovan Centar i šta su bili, eventualno, neposredni povodi za njegovo osnivanje?

IVANUŠ: Centar za građansku suradnju je nevladina, neprofitna, vanstranačka organizacija čiji je cilj poticanje aktivnog sudjelovanja građana u životu zajednice. CGS je osnovan u januaru, 1996. godine, i 12. januara 2015. ćemo proslaviti punih 19 godina djelovanja i rada. Centar za građansku suradnju (CGS) je osnovan od strane Centra za civilno društvo u jugoistočnoj Europi (CCS), Washington DC, koji je osigurao financijsku i tehničku potporu u prvoj godini rada. Posredstvom CCS-a osnovna sredstva za rad ureda dobili smo od National Endowment for Democracy iz Washingtona, Američkog instituta za mir i Zaklade Charles Stewart Mott. Od 1996. CGS radi i djeluje kao neovisna organizacija. CGS je prva nevladina organizacija osnovana u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini koja je počela raditi na poticanju poštivanja ljudskih, građanskih i manjinskih prava, te promicanju međuetničke suradnje i podupiranju demokratskih procesa u BiH.

Šta su, u najkraćem, misija i vizija Centra?

LOGO_CGS

IVANUŠ: Naša vizija je o zdravom demokratskom društvu s jakim civilnim sektorom i aktivnim građanstvom u kojem se poštuju sva ljudska prava i u kojem je etnička i vjerska raznolikost bogatstvo koje spaja ljude.

Naša misija se očituje u tome da je Centar za građansku suradnju nevladina, neprofitna, vanstranačka organizacija čiji je cilj poticanje aktivnog sudjelovanja građana u životu zajednice u svrhu kreiranja boljih društvenih, ekonomskih i političkih uvjeta življenja u Kantonima 1, 7, 8 i 10 (USK, HNK, ŽZK i K 10) , te u  cijeloj Bosni i Hercegovini.

Pridajemo veliki značaj građanskom aktivizmu u izgradnji lokalne samouprave i demokratskih procesa, u promoviranju tolerancije i poštivanja ljudskih prava, u zaštiti prirode i okoliša za bolji standard življenja, te u izgradnji jakog civilnog sektora kao stup demokracije.

Koji su vam aktuelni projekti?

IVANUŠ: Naši aktualni projekti se trenutno provode u 4 Kantona (USK, K 10, ŽZK i HNK). Projekti se prvenstveno odnose na lokalnu samoupravu, „Participacija građana u donošenju odluka na lokalnoj razini“ , „Lokalno upravljanje prirodnim resursima“ , „Mjesne zajednice – pokretači promjena“ , radnička prava „Zajedno za radnička prava“, mlade „Omladinska međuetnička povezanost u zagovaranju za zajedničke potrebe“ , te projekti vezani za ekologiju.

U sklopu vašeg projekta Lokalna samouprava djeluje podprojekt Terenski rad i istraživanje. Šta su, između ostaloga, pokazala vaša istraživanja na terenu?

IVANUŠ: Svi naši projekti, pa tako i ovaj koji ste naveli je rezultat rada na terenu i razgovora s ljudima. Kada govorimo o Terenskom radu i istraživanju na lokalnoj razini, to prije svega podrazumijeva kontinuirane razgovore, sastanke i edukacije ljudi koji predstavljaju mjesne zajednice; redoviti odlasci u mjesne zajednice, gdje „iz prve ruke“ možete vidjeti kako ljudi žive i koji su njihovi najveći problemi koji se trebaju riješiti. Postigli smo da u 10 općina – 157 mjesnih zajednica imamo osobne karte MZ, iz kojih je vidljivo koje su potrebe samih MZ, a li i kojim resursima raspolažu (ljudski, prirodni, infrastruktura…) . Također je rađena analiza koliko su same MZ novčano pridonijele razvoju lokalne zajednice, ali i općine. Kroz sve napravljene analize, došli smo do zaključka da su MZ neophodni opremljeni uredi, te smo opremili do sada preko 70 ureda MZ (kompjuterska oprema, printeri, stolovi, stolice, skeneri, fax) .  Samim opremanjem želimo postići aktivnije MZ, koje će aplicirati na projekte kod donatora i samim tim omogućiti ulaganja tamo gdje su potreba.

Koje su vanprojektne aktivnosti?

IVANUŠ: Vanprojekte aktivnosti Centra za građansku suradnju se očituju u pomaganju svakom stanovniku koji nam se obrati s određenim problemom. Kako nam i sam moto kaže „Uz nas nikad niste sami“ , tako i djelujemo. Ako direktno i ne možemo pomoći ljudima u rješavanju problema, tada ih uputimo u sam proces rješavanja problema (kome se trebaju obratiti, na koji način se trebaju obratiti… ) . Moramo istaknuti da smo na naše vanprojektne aktivnosti vrlo ponosni, jer oni uključuju konstantnu komunikaciju s građanima. U samoj toj komunikaciji dobijete realnu sliku koliko je sam sustav često nepravedan, i koliko je teško doći do nekih minimalnih prava u vlastitoj zajednici. Ono što je bitno jeste da ljudi ne osjete da su sami i da su prepušteni sami sebi, nego da imaju nekoga tko će biti uz njih i da smo tu radi njih.

Šta biste, ukratko, rekli o informativno-edukativnom priručniku “Registar turističkih i prirodnih resursa ?

IVANUŠ: Registar turističkih i prirodnih resursa je, kako ste i sami naveli, informativno – edukativni priručnik, koji služi kao popis resursa koji se nalaze na području 10 općina, za koje je Registar i rađen. On se prvenstveno odnosi na činjenicu da su općine vrlo bogate prirodnim i turističkim resursima, ali se vrlo malo novaca od iskorištavanja vrati i budžete općina, što dovodi do kočenja samog razvoja. Cilj samog registra jeste da posluži kao relevantan dokument kako mjesnim zajednicama, tako i općinama pri apliciranju na projekte iz predpristupnih fondova, ali i za privlačenje novih investitora. Također, želimo da općine steknu uvid da imaju mogućnost vraćanja nadležnosti na općinsku razinu i samim tim omoguće svoj razvitak.

Jedna od znakovitih teza vašeg Centra, koja je rezultirala i značajnim projektom, jeste da su “mjesne zajednice pokretači promjena u BiH….” Hoćete li to obrazložiti?

IVANUŠ: Često čujemo da promjene počinu od nas samih. To je uistinu tako i u slučaju mjesnih zajednica, odnosno općina. Jake i sposobne mjesne zajednice, a s njima i općina čiji su dio, znači ujedno bolji život samog stanovništva. Smatramo da je najefikasnije početi s promjenama u toj mikrosredini, koja će rezultirati promjenama na višim razinama. MZ uistinu jesu pokretači promjena, jer se sve naše aktivnosti kao stanovništva odvijaju u samim MZ i općinama. Koliko je uspješne MZ u jednoj općini, odnosno sami njezini stanovnici, toliko je uspješna općina. MZ mogu mnogo napraviti za svoje stanovnike. Baš kao i nevladine organizacije, one mogu aplicirati na mnoge natječaje koji su raspisani od strane općine, Kantona, federalnih ministarstava, ali i stranih donatora i ambasada.

Neposredno uoči ovog razgovora, tačnije, 19. decembra 2014. održana je u Sarajevu Konferencija na temu projekta Radimo zajedno za radnička prava 2012.-2014. Kakve ste utiske ponijeli sa iste (Konferencije)?

IVANUŠ: Na samoj konferenciji su predstavljeni rezultati projekta „Radimo zajedno za radnička prava“ , koji financijski podržava Olof Palme International Center. Na konferenciji su prvenstveno istaknuti rezultati besplatne pravne pomoći, koja se održavala drugu godinu za redom, kroz koju su svi obespravljeni radnici i sindikati, kojima je povrijeđeno radno pravo, mogli tražiti kako pravne savjete, tako i usluge. Dvije pravnice, koje još uvijek rade volontersi, uspjeli su napraviti preko 800 tužbi za radnike, kojima je povrijeđeno radno pravo (bespravni otkazi, neuplaćeni doprinosi i zdravstveno osiguranje, mobbing,..) . Osim samih rezultata besplatne pravne pomoći, predstavili smo sindikate koji su uistinu vrlo aktivni i koji počinju djelovati kao i same nevladine organizacije. Apliciraju na projekte kojima obezbjeđuju dodatne edukacije o kolektivnom pregovaranju, o načinu kako sindikat mora zastupati radnike u sudskim procesima, kolika je važnost da samo članstvo bude uključeno u svaku aktivnost sindikata. Vrlo je važno naglasiti da poslodavci (nilo u javnom ili privatnom sektoru) ne shvaćaju važnost sindikata u zaštiti radničkih prava. Uvijek naglašavamo da je samo zadovoljan radnik, produktivan radnik, te da sindikat nikad nije neprijatelj poslodavcu nego partner, koji osim što bi trebao štiti radnička prava, služi i kao reklama samom poslodavcu.

Djelujete u Kantonima/Županijama 10 i 8. Međutim, da li se vaše aktivnosti, barem sporadično, osjete i u drugim dijelovima BiH i djeluju li iste ili slične nevladine udruge i u ostatku naše zemlje, odnosno u oba entiteta? Surađujete li s njima?

IVANUŠ: Točnije,. djelujemo na prostoru 4 kantona – Unsko sanski kanton, Kanton 10, Zapodnohercegovački kantom i Hercegovačko neretvanski kanton. Mi smatramo da se naši rezultati definitivno osjete i u ostalim dijelovima BiH, prvenstveno kada je u pitanju razmjena dobre prakse i iskustava sa drugim nevladinim organizacijama, ali i ljudima. Imamo primjera da su nas za pojedine projekte, prvenstveno ovi koji se bave radničkim pravima, kontaktirali ljudi iz cijele BiH i tražili savjete kako da dalje postupaju. Osim toga dio smo nekoliko mreža nevladinih organizacija u BiH, koje kroz okupljanje kapaciteta pokušavaju riješiti bitne probleme u BiH. Samo od nekih su: ACCOUNT (mreža nevladinih organizacija koja se bori potiv korupcije u BiH), Koalicija pod lupom (nevladine organizacije koje su kroz svoje djelovanje imali cilj da se provedu slobodni i pošteni opći izbori, koje smo imali u oktobru) .

Imate li podršku za vaše projekte od strane općinskih i županijskih/kantonalnih vlasti i u čemu se ona, eventualno, ogleda?

IVANUŠ: Kada govorimo o donatorima koji podržavaju naše projekte i aktivnosti, onda prvenstveno se baziramo na financijsku podršku koja ne dolazi od općinskih ili kantonalnih vlasti. Također, ne financira nas niti jedna politička stranka, niti njezini lideri. Naši donatori su prvenstveno strani donatori, na čije se natječaje uz kvalitetne projektne prijedloge javljamo, a to su: Charles Stewart Mott Foundation, National Endowment for Democracy, Embassy of Canada /Canadian Fund for Local Initiatives, U.S. Embassy / Office of Public Affairs, European Union (European Instrument for Democracy and Human Rights) , Olof Palme International Center, United Nations Development Program/Association XY, NDI/CCI/USAID/Norveška ambasada .

Vama i Vašim suradnicima/suradnicama želim puno uspjeha u daljnjem radu, sretnu Novu godinu te hvala za ovaj razgovor?

IVANUŠ: Također, Vama i Vašim čitateljima želimo uspješnu i sretnu novu godinu, kako na poslovnom tako i na privatnom planu. Nadamo se da će biti manje stresna i s više razloga za osmjehe, kako u Americi, tako i kod nas u BiH. Hvala Vama što se pokazali interes za naš rad i djelovanje.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (640)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s