Emsada Leko, direktorica JU Muzeja II Zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu: Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u prosjeku godišnje posjeti oko 20 000 posjetilaca

Posted: 15. Decembar 2014. in Intervjui
Emsada LekoZgrada Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a bila je u ratu 1992-1995. značajno oštećena, a muzejska građa je opljačkana, raznesena ili uništena.  Nakon rata u gradu Jajcu pronađena je Titova fotelja, dvije pobočne fotelje koje su bile u sali, dvije peći, dio originalnih stolica i veliki portreti Tita, Staljina, Čerčila, Ruzvelta i Marksa…..Koliko smo uspjeli saznati u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a prije rata nalazilo se: 10 000 knjiga, preko 100 filmova, 96 magnetofonskih vrpci, 846 umjetničkih radova (slike, grafike, crteži, pokoja bista), kolekcija trofejnog oružja, unikatna zbirka zlatnika i srebrnjaka koje je izdavala Narodna banka SFRJ od 1945. pa nadalje, od koje je jedan primjerak poklanjala Muzeju. Nažalost, većina toga je nestala u ratu 1992-1995…..U septembru 2002. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je Dom AVNOJ-a nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kome treba biti vraćena funkcija muzeja AVNOJ-a…..Obnovu muzejske zgrade najvećim dijelom finansiralo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH. Finansijsku pomoć dao je i Glavni odbor SUBNOR-a Slovenije za obnovu prizemlja, sa mokrim čvorovima…..Osnivač JU „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“ je Općinsko vijeće  Jajce. Rad muzeja finansira se iz općinskog budžeta u iznosu od oko 80%,  a ostatak potrebnih finansijskih sredstava obezbijedimo prodajom ulaznica…..Dani AVNOJ-a su tradicionalna manifestacija koja se održava od 2008. godine.  Svake godine, zadnjeg vikenda u novembru, u Jajcu se okupi nekoliko hiljada ljudi koji dolaze iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Najčešće dolaze organizirano, u grupama…..Posjetilaca ima iz svih krajeva svijeta. Nama su posebno interesantne posjete studenata s evropskih univerziteta, grupne i pojedinačne…..
U kakvom je stanju zatečena zgrada u kojoj je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a te šta je ostalo od muzejske građe po završetku rata u BiH?
 
LEKO: Zgrada Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a bila je u ratu 1992-1995. značajno oštećena, a muzejska građa je opljačkana, raznesena ili uništena.  Nakon rata u gradu Jajcu pronađena je Titova fotelja, dvije pobočne fotelje koje
su bile u sali, dvije peći, dio originalnih stolica i veliki portreti Tita, Staljina, Čerčila, Ruzvelta i Marksa. Portrete je uradio Đorđe Andrejević Kun (istaknuti jugoslavenski slikar i vijećnik) u vrijeme priprema za Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Portreti Engelsa i Lenjina, nažalost, nisu pronađeni. Iz fundusa dokumentacije Općine Jajce pronašli
smo preko 1500 originalnih fotografija nastalih za vrijeme Drugog svjetskog rata.  U Jajcu je sačuvano još i oko 3000 naslova knjiga, časopisa – periodika i zbornika te kataloga. Napominjem, da su Kunovi portreti i još devet umjetničkih slika, kao i dio muzejske biblioteke sačuvani u Franjevačkom samostanu u Jajcu.
Početkom novembra 2012. godine od Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a preuzeo je 293 crteža iz zbirke “Put u Jajce” koju je svojevremeno njen autor Božidar Jakac poklonio Muzeju II
zasjedanja AVNOJ-a. Pored navedenog pronašli smo i 37 filmskih vrpci koje smo prebacili  na DVD.Koliko smo uspjeli saznati u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a prije rata nalazilo se: 10 000 knjiga, preko 100 filmova, 96 magnetofonskih vrpci, 846 umjetničkih radova (slike, grafike, crteži, pokoja bista), kolekcija trofejnog oružja, unikatna zbirka zlatnika i srebrnjaka koje je izdavala Narodna banka SFRJ od 1945. pa nadalje, od koje je jedan primjerak poklanjala Muzeju. Nažalost, većina toga je nestala u ratu 1992-1995.
 
Kako je tekao proces sanacije zgrade te kada je Domu AVNOJ-a vraćena funkcija Muzeja AVNOJ-a?
 
LEKO: U septembru 2002. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je Dom AVNOJ-a nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kome treba biti vraćena funkcija muzeja AVNOJ-a. Nevladine organizacije iz Jajca  (Društvo za zaštitu kulturno-povijesanih i prirodnih vrijednosti, Udruženje „Josip Broz Tito“ i SABNOR) 2004. godine ušle su u prostorije Muzeja i počele sa čišćenjem i molbama da se zgrada spasi od daljeg propadanja i obnovi Muzej. Na inicijativu članova ovih organizacija osnovan je  Odbor za obnovu postavke i zgrade Muzeja II zasjedana AVNOJ-a, na čijem je čelu bio rah. dr Enes Milak, kasnije i prvi direktor Muzeja. U Odbor su, sem predstavnika NV organizacija iz Jajca, ušli muzealci i predstavnici glavnih odbora SUBNOR-a bivših republika. Odbor je održao osam sjednica i raspravio modalitete obnove postavke, za koju je idejni koncept uradila  Nataša Mataušić, viši saradnik Hrvatskog povijesnog muzeja. Kasnije su muzealci iz bivših republika uradili postavke za svoje države, a centralnu postavku i postavku Bosne I Hercegovine uradio je Historijski muzej BiH. Tehnička izvedba panoa urađena je u Ljubljani o trošku Glavnog odbora SUBNOR-a Slovenije.Obnovu muzejske zgrade najvećim dijelom finansiralo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH. Finansijsku pomoć dao je i Glavni odbor SUBNOR-a Slovenije za obnovu prizemlja, sa mokrim čvorovima.Sredstava za obnovu postavke dali su: Vlada Crne Gore, preko Glavnog odbora SUBNOR-a Crne Gore, Ministarstvo  kulture i prosvjete RS, Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Ministarstvo prostornog uredenja FBiH, Općina Jajce i pojedinci. Do 2008. godine, Odbor je, zajedno sa NVO iz Jajca, pratio i pomagao obnovu postavke i zgrade, a od 2008. godine o nastavku projekta stara se Javna ustanova „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“. U proteklom period obnovljena je biblioteka s čitaonicom, umjetnička galerija, a ove godine je otvoren edukatvni centar “Muzej kao mjesto permanentne konferencije”.

 A kada je započeo i da li još  teče proces prikupljanja muzejske građe i ko sve učestvuje u tome?
 
LEKO: Na ovo pitanje sam jednim dijelom već odgovorila. Intenzivnije prikupljanje građe počelo je 2007. godine, osnivanjem Javne ustanove „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“. Veliki broj skeniranih dokumenata i fotografija dobili smo iz Arhiva Jugoslavije i iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Za sljedeću godinu planiramo  obavit istraživanje
objavljenih i sačuvanih novinskih članaka iz perioda SFRJ koji se odnose na Muzej II zasjedanja AVNOJ-a. Ne odustajemo ni od daljnje  potrage za nestalom građom iz našeg muzeja.
 
Pod čijom je ingerencijom Muzej danas?
 
LEKO: Osnivač JU „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“ je Općinsko vijeće  Jajce. Rad muzeja finansira se iz općinskog budžeta u iznosu od oko 80%,  a ostatak potrebnih finansijskih sredstava obezbijedimo prodajom ulaznica.
avnoj
Hoćete li predstaviti projekt Virtualni Muzej II zajedanja AVNOJ-a i u kojoj je on sada fazi?
 
LEKO: U skladu s novim trendovima prezentacije muzejske građe odlučili smo se za projekat “Virtualni muzej II zasjedanja AVNOJ-a”. Prva faza završena je 2012. godine,  a uključuje kreiranje web stranice sa ugrađenom virtualnom
turom kroz dvorište, ulazni hol i spomen salu muzeja. Radi se o tri panoramske scene sa hotspotovima na panoe koji su dio stalne postavke. Sa 37 panoa prebačeni su u digitalni oblik dokumenti, fotografije, novinski i drugi tekstovi. U 2014. kreirane su četiri muzejske stanice: arhiva, videoteka, biblioteka i hemeroteka koje sada popunjavamo. Arhiva već
sadrži više od 700  digitalizovanih dokumenata i fotografija.  Predstoji nam skeniranje i digitalizacija knjiga iz naše biblioteke te dopuna videoteke i hemeroteke.
 
A hoćete li za moje čitatelje reći nekoliko rečenica o manifestaciji Dani AVNOJ-a u Jajcu ? Kako je obilježena ova posljednja, krajem minulog novembra, naprimjer?
 
LEKO:  Dani AVNOJ-a su tradicionalna manifestacija koja se održava od 2008. godine.  Svake godine, zadnjeg vikenda u novembru, u Jajcu se okupi nekoliko hiljada ljudi koji dolaze iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Najčešće dolaze organizirano, u grupama. Stalni programski sadržaji Dana AVNOJ-a su svečana akademija povodom  godišnjice II zasjedanja AVNOJ-a I polaganje cvijeća i vijenaca na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca u Drugom svjetskom ratu. Ove godine je u programu, pored navedenog, bilo otvaranje izložbe/edukativnog centra „Muzej kao mjesto permanentne konferencije“, autorice Nataše Tepavčević i predavanje „Bez  AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a ne bi bilo bosanskohercegovačke državnosti“ prof. dr Dubravka Lovrenovića.O izložbi/edukativnom centru želim reći još nekoliko rečenica. Multimedijalna izložba „Muzej kao mjesto permanentne konferencije” realizirana je kao stalna postavka na balkonu Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a. Izložba predstavlja instalaciju, odnosno intervenciju u fizičkom prostoru. Prostor će se ubuduće koristiti kao edukativni centar Muzeja i bavit će se, da citiram autoricu Natašu Tepavčević, “ne samo idejom i narativom kojem je Muzej II zasjedanja AVNOJ-a posvećen, već i samim fenomenom institucije muzeja i memorijalnog centra, pogotovo njegovom ulogom u tranziciji”. Izgradnjom edukativnog centra otvara se mogućnost da JU „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“, može ubuduće aplicirati za međunarodne fondove, za(regionalne ali i internacionalne) “event-e” (ljetne škole, radionice zamlade, konferencije, simpozije i sl.) koji bi se u održavali u Muzeju.edukativni centar - dom avnoj-a jajce

 
Kakav je medijski interes u povodu održavanja te manifestacije?
 
LEKO: Značajan. O Danima AVNOJ-a izvještavaju mnogi mediji  u regionu bivše Jugoslavije.

Kakav je trend posjeta Muzeju, posljednjih pet godina naprimjer? Iz kojih dijelova BiH te bivše SFRJ su posjetitelji ?
 
LEKO: Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u prosjeku godišnje posjeti oko 20 000 posjetilaca. Nekako se ta brojka ustalila zadnjih godina. Još uvijek je najviše posjetilaca iz BiH i iz Slovenije, mada je primjetan, u posljednje dvije godine, i porast posjeta iz Hrvatske i Srbije.
 
Da li Muzej posjećuju i političari – iz BiH ili izvan BiH ?
 
LEKO: Značajan je broj posjeta domaćih i međunarodnih zvaničnika, istraživača,naučnika i umjetnika Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a.

Da li među posjetiteljima ima i onih iz inozemstva, odnosno izvan prostora bivše SFRJ ?
 
LEKO: Posjetilaca ima iz svih krajeva svijeta. Nama su posebno interesantne posjete studenata s evropskih univerziteta, grupne i pojedinačne.
 
 S kojim ustanovama istog ili sličnog profila surađujete, kako unutar BiH, tako i sa onima sa prostora ex-Jugoslavije i šta je sadržaj te eventualne suradnje?
 
LEKO: Do sada smo sarađivali s Historijskim muzejom BiH, Hrvatskim povijesnim muzejom, Muzejom novejše zgodovine Slovenije, Muzejom savremene umjetnosti RS i Arhivom Jugoslavije. Navedene ustanove pomagale su i
pomažu Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a u obnovi stalne muzejske postavke i u istraživanju arhivske građe.
 
Hvala Vam velika za ovaj razgovor.
 
LEKO: Hvala Vama na prilici da govorim o Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a.
 
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (639)
SAM_3102

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s