Prof. dr. Maja Muhić, docent na Fakultetu za jezike, kulture i komunikacije na Jugoistočno-evropskom Univerzitetu u Tetovu: APSOLUTNO JE NEPRIHVATLJIVO OSPORAVANJE PRAVA NA SOPSTVENO IME JEDNE SUVERENE DRŽAVE, ČLANICE OUN

Posted: 5. Novembar 2014. in Intervjui

maja muhicPrije svega, hvala vam sto me upravo ovim pitanjem uvodite u ovaj intervju, jer mi je zadovoljstvo da je taj, inače meni drag podatak o mojoj bilingvalnosti zagolicao vašu radoznalost. Izvor te bilingvalnosti jeste sinteza moje familije sa jedne strane i zemlje u kojoj sam rođena i u kojoj živim, sa druge. Kombinacija i poznavanje bosanskog odnosno srpskog jezika dolazi od mojih roditelja….. Dalje je, kroz moje obrazovanje i život u Makedoniji i makedonski jezik postao moj maternji…..Bosna je u težem položaju zbog pretrpljene  agresije 1992-95 godine,  i velikih ljudskih gubitaka, progona preko milion svojih građana, etničkog čišćenja, genocida; problem političke dezintegrisanosti stvaranjem RS, kao i pokušajima Hrvata da  formiraju “treći entitet” i tako definitivno razbiju integritet BiH kao države koja je i sada, već i formalno, ustavno i pravno bliža  dezintegrisanoj nego integrisanoj političkoj zajednici. Već sama činjenica da je termin  “republika”, kao međunarodno usvojen atribut državnosti, pridodat entitetu RS, dok je istim tim Dejtonskim dogovorom, oduzet državi BiH , koja je kao ravnopravna članica UN primljena upravo Republika BiH, dovoljno potvrđuje ovu ocjenu…..Problem sa imenom jeste jedna od glavnih prepreka na putu ka Evropi. Da je teško dati neke precizne prognoze ulaska u Mk u Evropu, dokazuje i sistematska i apsolutno nekonsekventna politika 136  država koje su RM već priznale pod ustavnim imenom, uključujuči  SAD i 23 države EU….. I Albancima u RM više odgovara ostajanje u RM, uz obezbjeđivanje prava proporcionalno demografskom procentu, što je bio smisao Ohridskog dogovora postpisanog 2001.  Obje zajednice vide evroatlantske integracije kao najbolju alternative…..Svijet, Evropa, a posebno blok evropskih država formiranih raspadom socijalizma, danas žive u bitno reduciranoj  autonomiji, pod uticajem neokolonijalne demagoške floskule nazvane “teorija o ograničenom suverenitetu”…..Ipak, prava ostalih etničkih zajednice, pokraj makedonske i albanske, iako formalno jednaka pravima ove dvije najveće etničke zajednice, daleko su manje zastupljena u praksi. Posebno nisko  na toj skali stoje Bošnjaci i Romi….. Ne mogu zamisliti prihvatljiv kompromis oko pitanja čije je samo postavljanje neprihvatljivo! Kao prvo, apsolutno je neprihvatljivo osporavanje prava na sopstveno ime jedne suverene države, članice OUN. Kao drugo, u principu, kao situacija, kompromis je ishod spora u kom oko neke teme, i jedna i druga strana imaju svoje zahtjev, pri čemu svaka strana učini određene ustupke. U slučaju takozvanog “spora oko imena”, makedonska strana nema nikakve zahtjeve od grčke strane, tako da je, tehnički gledano, riječ o slučaju klasične ucjene u kojoj samo jedna strana (grčka) postavlja ultimativno zahtjev da RM promijeni ime…..

Poštovana profesorice Muhić! U pripremi ovog razgovora našao sam u Vašem životopisu i jedan, uvjetno rečeno, neobičan podatak da su Vam maternji jezici bosanski i makedonski. Ne želeći da ovo pitanje shvatite kao zadiranje u Vašu privatnost, ali budući da je taj podatak objavljen za javnost, hoćete li ga obrazložiti?

MUHIĆ: Prije svega, hvala vam sto me upravo ovim pitanjem uvodite u ovaj intervju, jer mi je zadovoljstvo da je taj, inače meni drag podatak o mojoj bilingvalnosti zagolicao vašu radoznalost. Izvor te bilingvalnosti jeste sinteza moje familije sa jedne strane i zemlje u kojoj sam rođena i u kojoj živim, sa druge. Kombinacija i poznavanje bosanskog odnosno srpskog jezika dolazi od mojih roditelja. Moj tata je Bošnjak, porijeklom iz Bosne, rođen u predivnom planinskom okruženju Mahoja iznad Zavidovića, a moja majka je srpsko-makedonski kulturni amalgam, pa sam tako rasla sa tim jezicima. Dalje je, kroz moje obrazovanje i život u Makedoniji i makedonski jezik postao moj maternji.

Da li Vi, onda, iz perspektive življenja u Makedoniji vidite neke mostove između BiH i te zemlje, ne samo na diplomatskom planu, već i kulturnom te drugima? Ili, da budem još precizniji: da li Vi učestvujete u gradnji tih mostova?

MUHIĆ: Izvan međudržavnih veza, malo je, premalo mostova saradnje građana. U ovom trenutku, prema mom uvidu, nekoliko Redakcija radi zajednički na značajnim kulturno-književnim časopisima, kao što su “Sarajevske sveske”, “Diwan”, “Zeničke sveske”, par kulturnih udruženja (Bošnjačka kulturna Zajednica) održavaju neke forme kulturne saradnje i razmjene. Moram istači da su ipak, mogućnosti daleko veće. Ja radim koliko mi obaveze dozvoljavaju, najviše saradnjom na profesionalnom planu na temama i projektima.

A kako vidite, generalno, stanje u tim dvjema državama? Muče li njihova društva i neke zajedničke muke, a šta je, opet, specifično za svako društvo i Makedonije i Bosne i Hercegovine?

MUHIĆ: Zajedničkih problema ima svakako dosta. Nastale raspadom SFRJ, obadvije države dijele sudbinu država koje se tek formiraju. Ujedno, zajednički moment je i ideološki salto mortale, iz socijalističkog u radikalno kapitalistički  društveni sistem. Problem privatizacije, osiromašenja ogromnog procenta građana i koncentracija ekstremno bogate grupe koja , iako čini manje od 1% stanovništva, objektivno kontroliše cijelu situaciju.

Bosna je u težem položaju zbog pretrpljene  agresije 1992-95 godine,  i velikih ljudskih gubitaka, progona preko milion svojih građana, etničkog čišćenja, genocida; problem političke dezintegrisanosti stvaranjem RS, kao i pokušajima Hrvata da  formiraju “treći entitet” i tako definitivno razbiju integritet BiH kao države koja je i sada, već i formalno, ustavno i pravno bliža  dezintegrisanoj nego integrisanoj političkoj zajednici. Već sama činjenica da je termin  “republika”, kao međunarodno usvojen atribut državnosti, pridodat entitetu RS, dok je istim tim Dejtonskim dogovorom, oduzet državi BiH , koja je kao ravnopravna članica UN primljena upravo Republika BiH, dovoljno potvrđuje ovu ocjenu.

Makedonija takođe ima svoje specifične muke, a to je blokada na putu u članstvo EU i NATO od strane Grčke koja, paradoskalno koliko to god zvučalo nevjerovatno, osporava Makedoniji pravo na njeno ustavno ime. Tu su i problemi sa etničkim, kulturnim i jezičkim identitetom makedonskog naroda, koji se, iako sa najednakim intenzitetom, ipak kontinuirano i sistematski u različitim aspektima, osporava od strane Bugarske, Grčke i Srbije (u odnosu na odbijanje priznavanja statusa i  autokefalnosti Makedonske Pravoslavne Crkve)

Koliko je Makedonija daleko ili blizu puta koji vodi ka Evropi ?

MUHIĆ: Ovo se pitanje neizostavno mora povezati sa problemom imeđu Grčke i Makedonije u vezi imena Republike Makedonije. Problem sa imenom jeste jedna od glavnih prepreka na putu ka Evropi. Da je teško dati neke precizne prognoze ulaska u Mk u Evropu, dokazuje i sistematska i apsolutno nekonsekventna politika 136  država koje su RM već priznale pod ustavnim imenom, uključujuči  SAD i 23 države EU. Ove se države sada pravdaju da navodno ne mogu ništa učiniti pred Grčkim vetom da se promjena ustavnog imena RM mora prihvatiti erga omnes, dakle za sve države svijeta i na svim nivoima komunikacije.

U toj državi su dominantne dvije etničke zajednice: makedonska i albanska. Da li koegzistiraju na dobrobit izgradnje Makedonije i njenog puta ka Evropi, u političkom smislu ili…?

MUHIĆ: Objektivno, iako se uvijek naglašava problem odnosa ove dvije zajednice, upravo među njima ima najmanje istorijske hipoteke. Ujedno u njihovim odnosima opasnost od asimilacije je realno isključena.  I Albancima u RM više odgovara ostajanje u RM, uz obezbjeđivanje prava proporcionalno demografskom procentu, što je bio smisao Ohridskog dogovora postpisanog 2001.  Obje zajednice vide evroatlantske integracije kao najbolju alternativu. S obzirom na brzinu kojom su, poslije oružanog sukoba 2001. uspostavljeni normalni međuetnički odnosi i političko koaliciranje partija sa etničkim predznakom, nema sumnje da postoji veliki kapacitet za efikasnu saradnju ove dvije najbrojnije i najuticajnije etničke zajednice na ostvarenju istih ciljeva.

Postoje li i utjecaji izvana kada govorimo o međunacionalnim odnosima unutar Makedonije i odakle, eventualno?

MUHIĆ: Svijet, Evropa, a posebno blok evropskih država formiranih raspadom socijalizma, danas žive u bitno reduciranoj  autonomiji, pod uticajem neokolonijalne demagoške floskule nazvane “teorija o ograničenom suverenitetu”. Uticaji izvana postoje, ali su nedvosmisleno jasno kontrolirani i dozirani sa viših instanca političke moći EU.

Kakav je položaj ostalih etnickih grupa u toj drzavi? Poštuju li se i praktično njihova ljudska prava?

MUHIĆ: U principu da. Makedonija je u tom pogledu na veoma visokom nivou, posebno u poređenju sa većinom država članica EU. Ipak, prava ostalih etničkih zajednice, pokraj makedonske i albanske, iako formalno jednaka pravima ove dvije najveće etničke zajednice, daleko su manje zastupljena u praksi. Posebno nisko  na toj skali stoje Bošnjaci i Romi.

A postoji li respektabilan broj Bošnjaka u Makedoniji i jesu li organizirani u političkom ili kulturološkom smislu?

MUHIĆ: Broj Bošnjaka, prema statističkim podatcima od prije 15-ak godina, kreće se oko 30-35.000, dakle oko 1.5%. Procentualno zanemarljiv broj da bi, čak i uz najbolju organizaciju  mogao  pretstavljati  relevatan politički faktor, dodatno je umanjio svoje i tako neznatne kapacitete fragmentacijom u četiri ili čak, povremeno i u pet političkih partija.  Organizovanje u sferi kulture tek je u samom početku a prvi koraci još su nesigurni i svode se još uvijek više na okupljanje nego na realizaciju konkretnog dugoročnog programa.

Kakva je uloga Makedonske pravoslavne crkve na zbivanja u Makedoniji ili se ona (Crkva) uglavnom bavi svojim problemima, posebno onim vezano za autokefalnost?

MUHIĆ: Pravoslavna crkva  (MPC),  sasvim prirodno pretstavlja veoma značajan faktor makedonske društvene i političke realnosti. Ipak, MPC ne učestvuje posebno aktivno – ponajmanje pak nametljivo – u konkretnim političkim zbivanjima. Moglo bi se reći da je prilično uzdržana i u nastojanjima da izbori pravo na svoju autokefalnost, vjerovatno zbog strateške potrebe da održi ako ne prisne, a ono korektne odnose sa susjednim pravoslavnim crkvama, prije svega sa SPC.

Na samom kraju: da li će se i kada prevazići problem između Grčke i Makedonije vezano za ime te “bivše jugoslovenske republike”? Je li moguć neki kompromis, prihvatljiv za obje zemlje i za dobrobit stanja u region, uopće?

MUHIĆ: Ne mogu zamisliti prihvatljiv kompromis oko pitanja čije je samo postavljanje neprihvatljivo! Kao prvo, apsolutno je neprihvatljivo osporavanje prava na sopstveno ime jedne suverene države, članice OUN. Kao drugo, u principu, kao situacija, kompromis je ishod spora u kom oko neke teme, i jedna i druga strana imaju svoje zahtjev, pri čemu svaka strana učini određene ustupke. U slučaju takozvanog “spora oko imena”, makedonska strana nema nikakve zahtjeve od grčke strane, tako da je, tehnički gledano, riječ o slučaju klasične ucjene u kojoj samo jedna strana (grčka) postavlja ultimativno zahtjev da RM promijeni ime.  Ovakav ultimativni zahtjev jedne države drugoj suverenoj državi da promijeni svoje ustavno ime, apsolutno je bez presedana u istoriji međunarodnih odnosa. Činjenica da takav apsurdni zahtjev već 21 godinu pretstavlja legitimnu temu na agendi OUN, za koju je ova  najautoratitivnija svjetska organizacija čak angažirala i medijatora Metju Nimica (koji, usput budi rečeno, ovu temu za svo to vrijeme nije pomjerio sa mrtve tačke), nedvosmisleno potvrđuje da iza ovog cijelog sramnog ucjenjivačkog sigurno stoji autoritet nekih od najmoćnijih članica Savjeta bezbjednosti.  Za region bi bilo daleko najbolje kada bi te iste zemlje demonstrirale svoju principijelnost u odbrani prava jedne suverene države (konkretno, RM),  i  smjesta prekinula ovu farsu, koja otežava normalizaciju odnosa u regionu a značajno dovodi u pitanje principijelnost međunarodne zajednice.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (627)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s