Amir ef. Mahić, glavni imam Medžlisa IZ-e Kozarac: SVJESNI SMO DA ŽIVIMO U SUMNJIVOM OKRUŽENJU I DA NAŠI NEPRIJATELJI NISU NAŠ POVRATAK I PONOVNI USPON PRIHVATILI SA ODUŠEVLJENJEM

Posted: 6. Oktobar 2014. in Intervjui

amir ef. mahic-1Na žalost, svi naši džemati nisu još uvijek u stanju da imaju aktivnog imama, ali se  u svim džematima izvode vjerske aktivnosti tokom cijele godine. Za sada imamo 11 aktivnih imama. U 13 džemata  su izgrađene džamije dok su u devet džemata izgrađeni mesdžidi…..Mnogo je razloga za ovakvu organizaciju unutar Islamske zajednice. Ja bih spomenuo samo neke. Prije svega, Kozarac je tradicionalno bio centar za daleko šire područje nego je sada slučaj. Više stoljeća je bio administrativni, vojni i sudski centar cjelokupne potkozarske regije. Nadalje, ovdje je na malom prostoru prisutna velika koncentracija džemata i džematlija koji lakše organiziraju vjerski život ukoliko imaju instituciju medžlisa…..Tako Vam može biti interesantan podatak da matični ured u Kozarcu ima najveći zabilježeni natalitet na spram mortaliteta u BiH, a razlog tome je što naše džematlije čija se djeca rađaju širom zemaljske kugle po dolasku u Kozarac upisuju svoju djecu u evidenciju rođenih, ali i zbog toga što majke Kozarčanke rađaju djecu, na čemu im čestitam, a Allaha molim da ih svakim dobrom nagradi. Zbog pomenute prakse upisa novorođenčadi u domovini, ali i veoma izgrađene svijesti naših ljudi koji žive izvan svoga Kozarca, na posljednjem popisu stanovništva na našem području nije zabilježen pad broja stanovnika…..Kozaračka regija je postala bošnjačka oaza na području ovog manjeg BiH entiteta i zbog toga se mi u njoj osjećamo sigurniji nego Bošnjaci u drugim povratničkim sredinama. Toj sigurnosti nisu uzrok vlasti ili bilo šta drugo osim hrabrosti i ponosa kojeg ovdašnji povratnici imaju na odmet, svakako, na spram kukavičluka kojeg naši neprijatelji u svojim grudima nose……Uzimajući u obzir te okolnosti mi smo uvijek živjeli jedni sa drugima bez posebnih problema. Samo je jedna nacionalna skupina poremetila dugotrajne dobrokomšijske odnose sa svim ostalima. Odnosi se postepeno poboljšavaju, ali nanesene rane ne zacjeljuju, jer se zločinci skrivaju iza masa onih koji bi željeli suživot. Tako da teret prošlosti itekako uslovljava međunacionalne odnose…..Hvala Allahu dželle šanuhu Kozarac je uvijek imao dosljednu ulemu i na tome mu mogu pozavidjeti daleko veće sredine. Među onima koji su svoj neizbrisiv  trag ostavili u cijeloj Islamskoj zajednici, a posebice u Kozarcu, je i hadži Teufik ef…..

 Koliko džemata pokriva vas Medžlis i koji su to, ponaosob?

MAHIĆ: Bismillahir-rahmanir-rahim. Elhamdu lillahi ves-salatu ves-selamu ala resulillahi ve ‘ala  alihi ve sahbihi edžme'in ve b'ad.

Prije nego odgovorim na Vaše pitanje želio bih uputiti selame kako Vama tako i svima koji budu u prilici čitati ovaj intervju. Es-selamu ‘alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Medžlis Islamske zajednice Kozarac čine 24 džemata i to: Alići-Softići, Brđani, Dera, Duračci, Garibi, Gornji Jakupovići, Hadžići, Hrnići, Hrustići, Kalata, Kamičani, Kamičani I (Kenjari-Menkovići), Kamičani II (Alići-Heraci), Kevljani, Kozaruša, Matrići, Mahmuljini, Mujkanovići, Mutnik-Stari Grad, Sivci, Srednji Jakupovići, Suhi Brod i Trnopolje.

kozarac - panoramaDa li svaki džemat ima imama te džamiju ili mesdžid?

MAHIĆ: Na žalost, svi naši džemati nisu još uvijek u stanju da imaju aktivnog imama, ali se  u svim džematima izvode vjerske aktivnosti tokom cijele godine. Za sada imamo 11 aktivnih imama. U 13 džemata  su izgrađene džamije dok su u devet džemata izgrađeni mesdžidi. Specifičnost Kozarca su mesdžidi koji su i prije, a i u ovo novije vrijeme imali potpune vjerske aktivnosti tokom cijele godine  i stalne imame, samo se u istima nisu obavljale džume i bajram namazi. Na području našeg medžlisa  jedino nije obnovljena Gradska džamija koja datira iz 16. stoljeća i mesdžid u Hrustićima, dok su svi ostali objekti izgrađeni. Bitno je istači da su svi vakufski objekti, a bilo ih je 58, u potpunosti uništeni 1992. godine, ali su svi, osim već navedenih, pa i neki dodatni izgrađeni nakon rata.

Kozarac je na domak Prijedora, svega 10-ak kilometara udaljen od tog grada. Zar nije presedan u praksi organiziranja medžlisa u BiH da postoje dva medžlisa u mjestima koja su tako blizu jedan drugog? Da li je razlog tome, eventualno, po mnogo čemu specifičnost jednog Kozarca, pa i Prijedora?

amir ef. mahic za govornicomMAHIĆ: To i jesu specifičnosti određenih krajeva poput ovog našeg primjera. Mnogo je razloga za ovakvu organizaciju unutar Islamske zajednice. Ja bih spomenuo samo neke. Prije svega, Kozarac je tradicionalno bio centar za daleko šire područje nego je sada slučaj. Više stoljeća je bio administrativni, vojni i sudski centar cjelokupne potkozarske regije. Nadalje, ovdje je na malom prostoru prisutna velika koncentracija džemata i džematlija koji lakše organiziraju vjerski život ukoliko imaju instituciju medžlisa. Zbog toga ste na području općine Prijedor, koja trenutno jeste sačinjena od nekadašnje četiri općine, imali čak tri medžlisa. Pored Kozarca i Prijedora do 1992. godine bio je i Medžlis IZ-e Ljubija koji nije aktiviran nakon agresije. Međutim, Kozarac i Prijedor nisu izuzetak. Ovakav vid organizacije IZ-e je prisutan i na drugim teritorijima. Na primjer, Bijeljina i Janja, Visoko i Gračanica, Tuzla i Gornja Tuzla i slično.

Kakav je odziv djece na mektebsku nastavu i da li je jednak tokom cijele godine ili…?

MAHIĆ: U pogledu odaziva naše djece na mektebsku pouku mi smo poprilično zadovoljni. U proteklim godinama oko 80 % naše djece je redovno pohađalo mektebsku nastavu. Intenzitet redovnog pohađanja svakako nije isti tokom cijele godine, ali nije ni drastično različit. Uprav o se od strane muallima  i najviše napora ulaže u pokušaj očuvanja istog broja polaznika tokom čitave godine.

Kakav je odnos nataliteta i mortaliteta na području Kozarca i njegovih džemata?

MAHIĆ: Teško je na ovo pitanje dati adekvatan i precizan odgovor. Prije svega, moramo istači da populacija koja tokom cijele godine živi u Kozarcu nije mlađe već starije dobi. Najbolji pokazatelj za dotično su podaci koji ukazuju da  svega 10% populacije čine djeca školskog uzrasta. Prema ovim pokazateljima, logično je da je mortalitet daleko drugačiji nego natalitet. Međutim, Kozarac ne čine samo oni koji tokom čitave godine žive ovdje već i oni koji na sve moguće načine održavaju veze sa svojom rodnom grudom. To su naše džematlije koje žive u više od 80 različitih država. Tako Vam može biti interesantan podatak da matični ured u Kozarcu ima najveći zabilježeni natalitet na spram mortaliteta u BiH, a razlog tome je što naše džematlije čija se djeca rađaju širom zemaljske kugle po dolasku u Kozarac upisuju svoju djecu u evidenciju rođenih, ali i zbog toga što majke Kozarčanke rađaju djecu, na čemu im čestitam, a Allaha molim da ih svakim dobrom nagradi. Zbog pomenute prakse upisa novorođenčadi u domovini, ali i veoma izgrađene svijesti naših ljudi koji žive izvan svoga Kozarca, na posljednjem popisu stanovništva na našem području nije zabilježen pad broja stanovnika. Na žalost, ovo je jedinstven primjer na cijelom području manjeg BiH entiteta u kojem nije zabilježen pad broja stanovnika u bošnjačkim naseljima.

Da li je vjerski život u svim (ili nekim) džematima intenzivan tokom cijele godine ili je u nekim periodima intenzivniji?

MAHIĆ: Svakako da intenzitet vjerskih aktivnosti varira tokom godine i to u svim našim džematima. Najizražajnije aktivnosti se dešavaju u toku ljetnih mjeseci i u toku zapadnjačkih praznika kada naprosto naši džemati vreve od života. Međutim, vjerski život je prisutan  tokom cijele godine. Jedan dio naših džemata ima veoma izražene aktivnosti tokom cijele godine, ali se i u tim džematima osjeti energija koju unesu naše džematlije koje u ostatku godine tu ne borave.

Kakva je situacija s aspekta sigurnosti Bošnjaka na području Kozarca s obzirom na ono što se desilo u tom “najvećem malom gradu na svijetu”  prije više od 22 godine?

MAHIĆ: Gledajući na protekli period mi sigurnosnom situacijom možemo biti zadovoljni. Probleme koje smo nekada imali uglavnom smo uspjeli riješiti. Kozaračka regija je postala bošnjačka oaza na području ovog manjeg BiH entiteta i zbog toga se mi u njoj osjećamo sigurniji nego Bošnjaci u drugim povratničkim sredinama. Toj sigurnosti nisu uzrok vlasti ili bilo šta drugo osim hrabrosti i ponosa kojeg ovdašnji povratnici imaju na odmet, svakako, na spram kukavičluka kojeg naši neprijatelji u svojim grudima nose. Međutim, mi smo svjesni svega što smo 1992. godine preživjeli na ovim prostorima. Svjesni smo da živimo u sumnjivom okruženju i da naši neprijatelji nisu naš povratak i ponovni uspon prihvatili sa oduševljenjem.

kolektivna dzenaza u kozarcuKoliko pripadnika drugih nacionalnosti živi na području Mjesna zajednice Kozarac i kakvi su međunacionalni i međukonfesionalni odnosi? Osjeti li se još teret ne tako davne prošlosti?

MAHIĆ: Prije svega, kada govorimo o Kozarcu, tada govorimo o pet mjesnih zajednica koje gravitiraju tom području. To su pored Kozarca: Kamičani, Kozaruša, Trnopolje i Kevljani. Gledajući na to područje mi smo veoma ”bogati” nacionalnim skupinama. Samo je na području mjesne zajednice Trnopolje prije rata živjelo 16 nacija. Procentualni parametri kazuju da na ovom području živi oko 90 % Bošnjaka, te da ostalih 10 % čine Srbi, Ukrajinci, Mađari, Hrvati, Slovaci, Česi, Albanci, Makedonci, Kosovari, Bugari, Poljaci,… Uzimajući u obzir te okolnosti mi smo uvijek živjeli jedni sa drugima bez posebnih problema. Samo je jedna nacionalna skupina poremetila dugotrajne dobrokomšijske odnose sa svim ostalima. Odnosi se postepeno poboljšavaju, ali nanesene rane ne zacjeljuju, jer se zločinci skrivaju iza masa onih koji bi željeli suživot. Tako da teret prošlosti itekako uslovljava međunacionalne odnose.
 Kakvi su vasi odnosi sa vjerskim liderima drugih konfesija na tom području te sa predstavnicima opštinske vlasti u Prijedoru, kojoj opštini Kozarac i pripada?

MAHIĆ: Uglavnom su formalni. Pojavimo se u općini jednom godišnje u javnosti zajedno i na tome se međureligijski dijalog i kontakt sa vlastima za tekuću godinu završava. Jedino moram istači da su odnosi sa Katoličkom crkvom otvoreniji, a sa Ukrajinskom crkvom veoma dobri. Zasluge zbog toga uglavnom pripadaju pojedincima. Kad to govorim mislim konkretno na katoličkog župnika u Prijedoru i ukrajinskog svećenika u Trnopolju.

Mislim da bi učinili nepravdu i prema samima sebi i prema njemu samome ako u ovom razgovoru ne spomenemo hadži Teufik efendiju Hadžica. Šta on, po Vašim spoznajama i utiscima, znači za Kozarac i sve kozaračke džemate, u vremenima koja su iza nas, ali i danas i šta će značiti sutra, ako Bog da?

SAM_2527

MAHIĆ: Hvala Allahu dželle šanuhu Kozarac je uvijek imao dosljednu ulemu i na tome mu mogu pozavidjeti daleko veće sredine. Među onima koji su svoj neizbrisiv  trag ostavili u cijeloj Islamskoj zajednici, a posebice u Kozarcu, je i hadži Teufik ef.. On je u toku svoje profesionalne karijere bio veoma priznat u cijeloj Zajedici, ali i dan danas ostao. Obnašao je veoma značajne funkcije u Islamskoj zajedici, a u Kozarcu je bio glavni imam sve do penzionisanja 1982. godine. Njegov doprinos u poslijeratnom vremenu je, takođe, veoma bitan. Teufik ef. bio od velikih inicijatora obnove infrastrukture IZ-e i sam uvakufio mnoga dobra u to ime. Ovdje samo spominjem biblioteku ”Behar” čiji je osnivač i vakif knjižnog fonda, te džamije u Kozaruši i Kalati čiji je značajan donator. Pored navedenog, smatram veoma bitnim spomenuti da je Teufik ef. 2002. godine napisao knjigu ”Džamije i džemati Kozarca” (imam je i pisao sam o tome u junu 2014., op. B.G.) u kojoj je zapisao historiju kozaračkih džemata od doba Osmanlija, te knjigu o banjalučkim medresama koja je u završnoj pripremi. Sve ovo kazah da bih barem donekle istakao kolika je bila i ostala vrijednost ovog čovjeka za cijeli Kozarac, pa i širu regiju. Njegova dugovječnost uz veoma bistar i očuvan um je neprocjenjiva vrijednost koja i nije dovoljno iskorištena.

Vama, vašim imamima i svim džematlijama Kozarca želim svaki hajr u životu i radu te – Bajram šerif mubarek olsun! Hvala za ovaj razgovor.

MAHIĆ: Amin! Allah razi olsun! Hvala Vama na ukazanoj prilici! I ja činim dovu Gospodaru svjetova za  svako dobro Vama i svim  čestitim Bošnjacima, ali i svim ostalim muslimanima i muslimankama, te upućujem čestitke povodom nastupajućeg kurban bajrama – Bajram mubarek olsun! Es-selamu ‘alejkum!

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (618)

plitvice-ferhadija

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s