Zlatko Hujić, općinski načelnik Bosanskog Petrovca: IGNORISANJE GRAĐANA BOSANSKOG PETROVCA JE NEIZMJERNO I TRAJE GODINAMA

Posted: 28. Septembar 2014. in Intervjui

zlatko hujicMi smo, po nacionalnoj strukturi, “mala Bosna”, jer je 1/2 stanovnika bošnjačke, a druga polovina, srpska populacija. Hrvata ovdje, gotovo da više i nema (2 porodice), a nekada ih je bilo na hiljade.BP spada među najveće općine u BiH (750 km), ali i najbogatije s šumom, najboljeg kvaliteta. Stvaranjem javnog preduzeća Unsko-sanske šume, ozakonjena je pljačka ovog prostora i naroda, koja traje i danas…..Ipak, danas BP ima nešto preko 1.000 zaposlenih, koliko je i onih bez posla…..Stotinama godina, rekao bih, hranili smo se proizvodeći  i prodavajući prekrasne petrovačke ćilime.Zahvaljujući TIKI (turska agencija za razvoj i podsticaj poduzetništva, u ovom dijelu Evrope), dobili smo 50 razboja (tzv. stanova), koje smo instalirali, žene obučili, prostor obezbjedili….ostalo je da se radi na prodaji, pa evo,  ako i Vi imate namjeru pomoći nam, u ovom smislu, javite se s kakvom korisnom informacijom, u tom cilju!….. Ignorisanje građana BP – ca, je neizmjerno i traje godinama. Tako, od 30 delegata u skupštini USK nema niti jednog iz BP, a u Upravnom odboru, u  Skupštini i direkciji Unsko-sanskih šuma (direkcija je u Bos. Krupi), takođe nema čovjeka iz BP !? ……Moj izbor je slika ovih ljudi, ali istinska, jer sam izabran na način koji je najčistiji oblik demokratije – u svome gradu, od svojih ljudi! Ja sam, zato, odgovoran samo ovom narodu, svojoj savjesti i Bogu…..

Koliko stanovnika živi na području vaše općine, kakva im je nacionalna struktura i od čega, uglavnom, žive?

HUJIĆ: Po poslednjem popisu, procjena broja ljudi u ovoj općini je, između 7 i 8 hiljada ljudi. Mi smo, po nacionalnoj strukturi, “mala Bosna”, jer je 1/2 stanovnika bošnjačke, a druga polovina, srpska populacija. Hrvata ovdje, gotovo da više i nema (2 porodice), a nekada ih je bilo na hiljade.
BP spada među najveće općine u BiH (750 km), ali i najbogatije s šumom, najboljeg kvaliteta. Stvaranjem javnog preduzeća Unsko-sanske šume, ozakonjena je pljačka ovog prostora i naroda, koja traje i danas. Vjerujem(o), međutim, da će to prestati uskoro, jer smo podnijeli apelaciju, odnosno zahtjev, Ustavnom sudu Federacije, da nam se VRATE naše šume, jer smo tim takvim aktom postali nerazvijena općina, a to nismo bili kada smo gazdovali svojim šumama.
Uglavnom, postoji nekoliko desetina pilana (privatnih) koje su, u suštini, usitnjene i u 100% ovisnosti od ovog javnog preduzeća, čiju aktivnost, inače, možete popratiti, u medijima, usput…

Bosanski-Petrovac
Koji subjekti su nositelji privrednog razvoja Općine?

HUJIĆ: Nekada su to bili giganti sa 3.000 zaposlenih (šumsko preduzeće, pri Šipadu), Novitet (tekstilna industrija sa 600 zaposlenih), poljoprivredna zadruga, trgovačko preduzeće, itd. Nažalost, BP je kasnije, postao primjer pljačke i svake druge destrukcije, zahvaljujući fantomskim (lopovskim) oblicima “uređenja” države (agencije, privatizacije, certifikati, kantoni, republike…).Najžalosnija je činjenica da se ova otimačina dešava, upravo, poslije ovog rata.
Ipak, danas BP ima nešto preko 1.000 zaposlenih, koliko je i onih bez posla. Najviše zaposlenih je, kažem, u sektoru šumarstva, ali i novim fabrikama, koje su izgrađene u poslednjih nekoliko godina (Pirnar – proizvodnja metalnih vrata za izvoz, Intervork – proizvodnja peleta, proizvodnja mlijeka, obzirom na blizinu mljekare Megle, postavljanje sunčanih kolektora radi proizvodnje ovog vida alternativne energije, itd).

 Bosanski Petrovac je stoljećima poznat po proizvodnji ćilima. Hoćete li nešto detaljnije reći o tom starom, dobrom zanatu i njegovoj tradiciji u vašem kraju, te o Ćilimari, jučer i danas?

HUJIĆ: Stotinama godina, rekao bih, hranili smo se proizvodeći  i prodavajući prekrasne petrovačke ćilime. Zahvaljujući TIKI (turska agencija za razvoj i podsticaj poduzetništva, u ovom dijelu Evrope), dobili smo 50 razboja (tzv. stanova), koje smo instalirali, žene obučili, prostor obezbjedili….ostalo je da se radi na prodaji, pa evo,  ako i Vi imate namjeru pomoći nam, u ovom smislu, javite se s kakvom korisnom informacijom, u tom cilju!

cilimara%20logo

Budući da je Bosanski Petrovac ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, da li se taj fakat koristi i za razvoj turizma u vašem gradu, odnosno općini?

HUJIĆ: Ne može se investirati u turizam ako niste postigli neki minimalni standard osnovnih životnih kategorija (struja, voda, putevi, kuće, posao….).Ne znači, međutim, da smo u tom smislu, mrtvi. Književne veličine kao što su Skender Kulenović i Ahmet Hromadžić, slikari Jovan Bijelić i Mersad Berber, su ovdje rođeni i mi ćemo im se tek, posvetiti značajnije, jer to zaslužuju. Za sada postoji spomen muzej Bijeliću (stalna postavka), kao i spomen kuća S. Kulenoviću, kojim povodom se održavaju i “”Dani S. Kulenovića”, svake godine, s prigodnim programom.
  Potkraj prošle godine ste se javno obratili Visokom predstavniku Valentinu Inzku vezano za neke probleme koje vaša Općina ima unutar USK-a (Unsko-sanski kanton). O č emu se radi i da li je bilo reakcija s njegove strane te od strane Vlade USK-a?

HUJIĆ: Ignorisanje građana BP – ca, je neizmjerno i traje godinama. Tako, od 30 delegata u skupštini USK – na, nema niti jednog iz BP, a u Upravnom odboru, u  Skupštini i direkciji Unsko-sanskih šuma (direkcija je u Bos. Krupi), takođe nema čovjeka iz BP !?
Ako Vam kažem da gotovo polovina (50%) godišnje sječene šumske mase, ovo preduzeće uzima s područja naše općine, a u raspodjeli dobijemo samo 350.000 KM godišnje – kao naknadu (ovo je 1%, od godišnjeg iznosa fakturisane realizacije ovoga preduzeća, ili 35.000.000 KM), onda Vam je sve jasno. Pa, gdje to ima : daješ 50%, dobiješ 1% !? Premijeru Lipovači sam poslao dva otvorena pisma, u ovih godinu i po dana, kao i gospodinu Incku.Odgovore nisam dobio (naravno ili nažalost – to Vi odlučite !).

 priznaje Bosanskom PetrovcuA krajem prošlog mjeseca Svjetska organizacija Global Nonkilling proglasila je Bosanski Petrovac Komunom ili Društvenom zajednicom neubijanja ljudi. Hoćete li reći nesto detaljnije o argumentima kojima su se rukovodili davaoci tog značajnog priznanja te šta ono (priznanje) znači za vas i sve Petrovčane?

HUJIĆ: Znači puno, jer smo ovim njihovim gestom i činom dodjele Plakete i zastave, postali prvi u svijetu koji smo to dobili.Ono što je, međutim, najvažnije, u tom nedavnom događaju, jeste moralna, humana i sveljudska poruka i potvrda, svijeta – nama i “ostatku” svijeta, da smo na pravom putu. Nas su, dakle, prepoznali kao takve i to je zaista lijep osjećaj, a još veći ulog u djecu i vrijeme koje dolazi.
Zahvaljujemo se i ovom prilikom, dragom Petrovčaninu, mome prijatelju, Rifetu Bahtijaragiću, koji se istinski angažaovao oko ovoga, jer je veliki humanista i čovjek.

 skola u BukovaciPočetkom ovog mjeseca obilježeno je 100 godina postojanja Osnovne škole u Bukovači, selu na teritoriji vaše općine. Hoće li i kada ta škola biti obnovljena?

HUJIĆ: Obilježavanje 100 škole u Bukovači, takođe, govori o našoj civilizovanoj i duhovnoj kulturi i tradiciji. Ova škola je samo dio ostalih škola, s područja naše općine, koje su iznjedrile na stotine doktora nauka, umjetnika i  velikana, svakog profila.Malo je sredina s tolikim brojem takvih, u odnosu na ukupan broj stanovnika, kao što je BP. Nije ovo teško provjeriti, uostalom.
Svakako ćemo nastojato pronaći novac kako bismo učestvovali u obnovi škole, bez obzira što je u nadležnosti ” Ministarstvu prosvjete, u Bihaću.

Jučer (11. septembra) je u Sarajevu potpisan ugovor o centralnom nadzoru nad projektom WATSAN, koji se tiče i vaše Općine. O čemu se radi?

HUJIĆ: Radi se, konkretno, o najvećem projektu u našoj općini, poslije ovog rata, a tiče se postavljanja kanalizacione mreže u istočnom dijelu grada i u samom centru.Vrijednost ovog posla je 2,8 miliona maraka i sav posao će biti gotov do kraja prve polovine iduće godine.
Sredstva je obezbjedila EIB (Evropska Investiciona Banka), odnosno IPA (iz svojih namjenskih fondova), predviđenih za 20 općina u Federaciji BiH, u ukupnom iznosu od 90 miliona eura.Da nije potpisan ovaj ugovor o centralnom nadzoru, nad cijelim projektom (sa “Luis Bergerom”), cijeli projekat bi bio u kašnjenju, jer se sredstva moraju potrošiti do kraja iduće godine.
Nije neskromno ako Vam kažem da smo mi općina koja je, prilikom potpisivanja ovog ugovora, javno pohvaljena – kao najuspješnija u Federaciji, obimom obavljenog posla (više od dvije trećine), odnosno dinamikom povlačenja i potrošnje ovog novca.

Na samom kraju: izabrani ste za općinskog načelnika kao nezavisni kandidat. Da li to smatrate svojom prednošću ili…?

HUJIĆ: Apsolutnom prednošću i snagom,  smatram moju takvu pobjedu ! Ali ne bih ja to tako nazvao, ipak. Narod je taj koji je zapravo, pobjedio, opredjelivši se za mene. Ja sam samo njihov izbor. Postoje stranke koje više volim, od onih drugih.Postoji i obratno, naravno.
Svaku stranku, u svakom slučaju, čija je doktrina “od Save do mora i od Une do Drine”, je pod mojom žuto/plavom zastavom i pjesmom koja se sluša stojeći i uz poštovanje ! Moj izbor je slika ovih ljudi, ali istinska, jer sam izabran na način koji je najčistiji oblik demokratije – u svome gradu, od svojih ljudi! Ja sam, zato, odgovoran samo ovom narodu, svojoj savjesti i Bogu.
 
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (614)

 

vrbas-miso

komentara
  1. Aljosa Mujagic kaže:

    Hvala Bedro za ovaj intervju.Kao rodjeni petrovcanin uvjek sam rado citao o to kraju i ljudima cija prezimena se i prisutna u Bos.Petrovcu i okolini. Nazalost mnogo stosta od privrede je propalo putem privatizacije i uspjesnih godina nove vlasti na nivou BiH koja upropasti haman sve sto se moglo upropastiti.Cilimarstvo a i stocarstvo kao baza za tu granu industrije je uvjek bilo znacajno za finansijski opstanak petrovackih porodica. Moja majka Muniba i Mersadova mama su radile njegove prve umjetnicke tapiserije posebno prve koje su bile izlozene u banjaluckom domu kulture. Okolina Bos.Petrovca je idealna za zracne banje i skijanje ali je problem voda jer je to zedan kraj. Ipak je iznjedrio dosta znacajnih ljudi od ucesnika NOB-a do naucnika i umjetnika. Jos jednom hvala.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s