Husein Topčagic, direktor Gradačačkog sajma: ŠLJIVA I GRADAČAČKI SAJAM POLJOPRIVREDE – JEDNI OD ZAŠTITNIH ZNAKOVA OVOG KRAJA PA I ŠIRE

Posted: 8. Septembar 2014. in Intervjui

husein topcagicNa ovogodišnjem Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive predstavilo se oko 230 izlagača iz Hrvatske, Srbije, Turske, Jordana i Bosne i Hercegovine…..Svakako da su posljedice poplava pa i grada imale odraza na Sajam šljive, jer su pojedini izlagači, koji su već potvrdili učešće, morali otkazivati svoj dolazak u Gradačac zbog saniranja posljedica poplava ili nemogućnosti da prezentuje proizvode….. Sa skupa u Gradačcu je poručeno da je neophodno potencirati kreiranje štedno-kreditnih zadruga i formiranje tima koji bi omogućio pravilno sprovođenje zakona o zadrugarstvu na svim nivoima, kako bi se izbjegla privatizacija i neaktivnost, te tako ostvario veći ekonomski profit. Na Sajmu je bilo riječi i o šansama za izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje EU i Švicarske te o mogućnostima obnovljivih izvore energije u ruralnim krajevima…..Očekujemo da će se preko SIPPO projekta i ove godine, kao i do sada, nekoliko bh. firmi u februaru mjesecu naredne godine predstaviti na prestižnom međunarodnom sajmu poljoprivrede „Fruit logistica“ u Berlinu (Njemačka)…..Prvi »Dan šljive», je održan 30. i 31. avgusta 1969. godine. Od tada do danas ostala je jedna neraskidiva veza između ove manifestacije i naših sugrađana….. Bit će nam drago da nekoga od vaših čitalaca i iz vaše medijske kuće vidimo na idućem sajmu. Dobro došli na 42. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu…..

 Gospodine Topčagiću! Neposredno iza nas je 41. po redu Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, poznatiji pod nazivom Sajam šljive. Kako je protekao u smislu broja posjetitelja i izlagača te kakve su poruke odaslate bh. ali i javnosti regiona sa istog? Jeste li, zapravo, zadovoljni sa realizacijom programskih ciljeva?

TOPČAGIĆ: Gradačački sajam je po  41. puta otvorio svoja vrata izlagačima i posjetiteljima na manifestaciji koja je održana od 27. do 30. avgusta ove godine. Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive predstavilo se oko 230 izlagača iz Hrvatske, Srbije, Turske, Jordana i Bosne i Hercegovine. Predstavili su se proizvođači hrane i pića, sadnog meterijala i preoizvoda za zaštitu bilja te mineralnog đubriva i poljoprivredne mehenizacije, te ambalaže za poljoprivredne proizvode i druge firme i instutucije koja prate razvoj agrara. Ove godine, u vrijeme ekonomske krize, kada je bilo izuzetno teško organizovatoi jednu ovakvu sajamsku manifesteciju i privući značajniji broj izlagača i posjetitelja, mi možemo biti izuzetno zadovoljni strukturom izlagača i posjećenošću sajmišta. Procjenjujemo da je sajamske prostore u četir dana gradačačkog sajma poljoprivrede posjetilopreko 20.000 posjetilaca. Svi sajamski sadržaji su u potpunosti realizovani i mi smo veoma zadovoljni, jer smo ponovo bili u prilici okupiti stručnjake i naučne radnike u oblasti poljoprivrede ali i brojne porizvođače, zadrugere i predstavnike nevladinog sektora kako bi smo razgovarali o stanju agrara i mjerama koje su neophodne kako bi ova grada privrede u bosni i hercegovini krenula uzlaznom putanjom. Sajam šljive je najstarija specijaliozovana manifestacija ove vrste u Bosni i hercegovini i mi smo s ciljem jačanja bh. Poljoprivrede i zaštite domaće proizvodnje jasno uputili poruku nadležnim instutucijama Bosne i Hercegovine kako nam je neophodno zajedničko tržište, zajednički poticaji i ministarstvo poljoprivrede na nivou države BiH kako bi smo svi zajedno mogli lakše izaći na druga tržišta.

otvoren-41-gradacacki-sajam-sljive-230-proizvodjaca-iz-pet-zemalja_1409144158_6

 Da li su majske (pa i one u augustu) poplave u našoj zemlji imale odraza na Sajam u bilo kom pogledu?

TOPČAGIĆ: Majske i avgustovske poplave (posebno one majske) u Bosni i Hercegovini, pa i susjednim Hrvatskoj i Srbiji značajno su uticale na sve segmente života građana, privredu a u velikoj mjeri su se odrazile u poljoprivrednom sektoru. U takvom ozračju, a dodamo li tome i nepovoljne okolnosti za kvalitetnije privređivanje izazvano ekonomskom krizom i brojnim drugim barijerama, bilo je izuzetno teško organizovati ovu sajamsku priredbu. Svakako da su posljedice poplava pa i grada imale odraza na Sajam šljive, jer su pojedini izlagači, koji su već potvrdili učešće, morali otkazivati svoj dolazak u Gradačac zbog saniranja posljedica poplava ili nemogućnosti da prezentuje proizvode. Ipak, moram istaći da smo ove godine imali nekoliko novih izlagača koji su se po prvi puta predstavili na Gradačačkom sajmu poljoprivrede poput „Milkos“ Sarajevo, „DES“ Subotica i „Bačvarska radnja Barrique“ iz Vranja (Srbija) te firme koja proizvodi mreže za uzgoj ribe „Derin“ iz Turske i „ALRAKHA“ iz Jordana, firme koja ima svoje predstavnišvo u Sarajevu. Oni su svojim sadržajnim nastupima u velikoj mjeri osvježili ovogodišnju sajamsku manifestaciju. Dodajmo tome da smo i na stručnim predavanajima i javnim tribinama govorili o posljedicama poplava i načinima kako organizovati poljoprivrednu proizvodnju u područjima zahvaćenim ovom prirodnom nesrećom.

Savjetovanja su dio obimnog programa Sajma. Koja biste izdvojili sa ovog posljednjeg?

TOPČAGIĆ: Ove godine, kao što sam već i rekao, posebnu pažnju smo posvetili posljedicama poplava u BiH, Hrvatskoj i Srbiji i zbog toga bih izdvojio Stručno-naučno savjetovanje „AgroTECH“ sa međunarodnim učešćem. Veoma sadržajno je bilo i predavanje na temu «Analiza zadružnog sektora BiH, stanje i mogućnosti», u organizaciji Zadružnog saveza BiH. Predavači su iznijeli problematiku poslovanja zadruga, te preporuke koje bi trebale omogućiti da se razvijaju njihove socijalne, ekonomske i kulturne komponente. Sa skupa u Gradačcu je poručeno da je neophodno potencirati kreiranje štedno-kreditnih zadruga i formiranje tima koji bi omogućio pravilno sprovođenje zakona o zadrugarstvu na svim nivoima, kako bi se izbjegla privatizacija i neaktivnost, te tako ostvario veći ekonomski profit. Na Sajmu je bilo riječi i o šansama za izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje EU i Švicarske te o mogućnostima obnovljivih izvore energije u ruralnim krajevima.  Javna tribina o obnovljivim izvorima energije je realizovana u sklopu zajedničkog projekta prekogranične saradnje koji provode Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle i Općina Nijemci iz Hrvatske pod nazivom «Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije – PROGRES». Tom prilikom prezentovan je Projektat PROGRES i njegovi dosadašnji rezultati, kako u BiH tako i susjednoj Hrvatskoj. Do kraja Projekta na području BiH cilj je izgraditi dvije energane sa foto-naponskim ćelijama u općinama Gračanica i Kalesija. Također, istaknuto je da su obnovljivi izvori energije strateška odrednica nacionalne energetske politike u Republici Hrvatskoj. Jedan od zaključaka sa ovoga skupa je da osim ušteda, obnovljivi izvori energije osiguravaju izgradnju postrojenja i nova zapošljavanja, ali su neophodna dodatne stimulativne mjere kako bi se privukli investitori. U ruralnim područjima svoju primjenu nalaze u proizvodnji humusa, stakleničkoj proizvodnji, energiji za rad hladnjača i sušara za voće i povrća, rečeno je na na ovom skupu.

Da li su i koliko, programski pa i praktično, neki od ciljeva te manifestacije orijentirani i prema izvozu i da li je do sada bilo nekih konkretnijih rezultata na tom planu?

TOPČAGIĆ: Dosadašnja iskustva govore da je Sajam ¸poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu bio mjesto sa kojeg su detektovane i odaslane poruke nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju proizvodnja, predara i plasman poljoprivrednih proizvoda, pa i njihov izvoz na druga tržišta. Poznato je da se šljiva iz ovoga kraja izvozila za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, da smo u posljednje vrijeme bilježili značajan izvoz na tržište Evropske Unije i Rusije.  Sa sajma je potaknuta ideja „Plavog puta“, po uzoru na vinski put u hercegovini i Hrvatskoj, koji bi uvezao poljoprivredne proizvođače, prerađivače i izvoznike u regionu Sjevero-istočne Bosne kao prepoznatljivom šljivarskom kraju. Ove godine fokusirali smo se na mogućnostii promociju izvoza bh. poljoprivrednih i prehramnebnih proizvoda na evropsko tržište. O tome je bilo riječi i na prezentaciji o šansama i izazovima izvoza voća i povrća u okviru projekta „SIPPO – Švicarski program promocije izvoza u EU i Švicarsku“. Istaknuto da je BiH poznata po proizvodnji i izvozu šljive, malina, krastavaca kornišona, i to su glavni proizvodi koje BiH može ponuditi evropskom tržištu. Međutim, izvoz prate i određeni problemi koji se mogu svesti na standarde. Istaknuto je da proizvodi moraju biti standardizovani, moraju imati međunarodne certifikate, prije svega Global Gap za sektor svježeg voća i povrća. Značajan problem je i kvalitet i samo pakovanje, gdje naši proizvođači još uvijek nisu na istom nivou sa konkurencijom. Očekujemo da će se preko SIPPO projekta i ove godine, kao i do sada, nekoliko bh. firmi u februaru mjesecu naredne godine predstaviti na prestižnom međunarodnom sajmu poljoprivrede „Fruit logistica“ u Berlinu (Njemačka).

otvoren-41-gradacacki-sajam-sljive-230-proizvodjaca-iz-pet-zemalja_1409144158_7

S kojim visokoškolskim ustanovama u zemlji i eventualno van nje imate suradnju?

TOPČAGIĆ: Mi volimo reći, a to je činjenica koja je nebrojeno puta potvrđena, da je Gradačački sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive, učionica za nova saznanja i nove prezentacije naučnih iskustava u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. U poslijeratnim godinama ponovo je uspostavljen kontakt sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu s ciljem održavanja naučno-stručnog savjetovanja, a od 2006. godine u organizaciju savjetovanja uključuje se i Tehnološki fakultet iz Tuzle. U skorije vrijeme napravljen je kvalitetan pomak u broju ponuđenih tema i učesnika koji dolaze iz renomiranih visokonaučnih ustanova ex-Jugoslavije.  Ove godine su pored profesora sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva na Sajmu učestvovali i stručno-naučni radnici sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda (Srbija).

Šta je to “agroTECH”?

TOPČAGIĆ: „AgroTECH“ je stručno-naučno savjetovanje o proizvodnji i preradi hrane sa međunarodnim učešćem. Praktično, to je najvaćniji popratni sajamki sadrćaj koji se u raznim formama zadržao još od početka ove manifestacije daleke 1969. godine. Tada je to bilo predavanje za poljoprivrednike na kojem se govorilo o uzgoju i selektiranju šljive, a danas je to značajan naučni forum sa predavačima iz BiH i susjednih zemalja. Ovogodišnje Savjetovanje, za razliku od prethodnih godina, održano je u Donjem Skugriću općina Modriča, u prostorijama Krušik doo. Predavači su se, kako sam ranije napomenuo, ponajviše bazirali na teme posvećene poplavama, koje su izazvale velike štete na poljoprivrednim površinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Ukupna procijenjena šteta u Bosni i Hercegovini zabilježena je na 204 miliona maraka i profesorca Lutvija Karić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu je preporučila da se dodatno educiramo o poplavama, unaprijedimo procese navodnjavanja, izgradimo bolju akumulaciju, poboljšamo tehnike zaštite i proizvodimo u zaštićenim prostorima. I ove godine, nezaobilazna tema je bila vezana optimalno vrijeme berbe i skladištenja voća govorio je Boris Pašalić, profesor sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda. Na savjetovanju je bilo govora i o tehnologiji proizvodnje rakije gdje je Nermina Spaho, profesorica sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, dala vrijedne upute o kvalitetnoj proizvodnji ovog jakog alkoholnog pića. O zakonskim normama vezanim za proizvodnju i plasman jakih alkoholnih pića u BiH, Srbiji i EU govorio Predrag Vukosavljević, profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, koji je bio i predsjednik Komisije za ocjenu kvaliteta rakija.

Vratimo se samim pocecima, odnosno prvom Sajmu sljive 1969. godine. Kako je nastala ideja o organizaciji te manifestacije?

TOPČAGIĆ: Ideja o organizaciji manifestacije u čijem bi centru pažnje bila šljiva, kao najznačajniji voćarski proizvod ovog kraja, možemo reći da je nastala spontano, ali na potpuno utemeljenim osnovama. Naime, prema pisanim dokumentima i svjedočenjima direktnih aktera tih događaja, te 1969. godine, rod šljive je bio nezapamćen. Proizvođači su se našli u situaciji vrlo otežanog plasmana, a prerađivački kapaciteti su bili premali. Sama po sebi nametnula se potreba da se ukaže na Gradačac i njegove potencijale vezane za šljivu. Prvi »Dan šljive», je održan 30. i 31. avgusta 1969. godine. Od tada do danas ostala je jedna neraskidiva veza između ove manifestacije i naših sugrađana. Tih prvih godina ova privredno-kulturna manifestacija je zračila velikim entuzijazmom i optimizmom. Ovdje uz naše sugrađane koji su tih godina dali nemjerljivi doprinos, predstavnike općinskih struktura vlasti, Turističke zajenice i drugih, posebno želim istači ulogu prof.dr. emeritusa Dževada Jarebice koji je, nakon 45 godina druženja sa nama, prošle godine preselio na ahiret.  Bio je dugogodišnji član Organizacionog odbora Sajma šljive i pokretač stručno-naučnih savjetovanja na gradačačkom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije. Još od prvih dana se zalagao da se iz Gradačca upute poruke o novim saznanjima u oblasti agrara ali i plasiraju nove metode u u oblasti poljiprivrede i prehrambene industrije. Bavio se selekcioniranjem i kooautor je novih sorti šljive požegače. Zahvaljujući nesebičnom trudu prof.dr. Dževada jarebice sa gradačačkog sajma su plasirane nove ideje i zatraženi noviji modeli u razvoju poljoprivrede. Tako je 1970. Godine, na drugom po redu „Danu šljive“ usvojena „Projekcija razvoja šljivarstva u Jugoaslaviji za period od 1971. do 1975. godine“. Podsjetimo da je prof.dr. Dževad Jarebica na prvom „Danu šljive“ održao predavanje o uzgoju, proizvodnji i značaju šljive za razvoj Gradačca i šire. Svi koji su radili na pripremi o organizaciji „Dana šljive“ a potom i „Sajma šljive“ ulagali su maksimalne napore da ova manifestacija uspije, bude prepoznatljiva i da svi koji dođu u Gradačac ponesu lijepe uspomene. Zato je Sajam uvijek pratio bogat kulturno-zabavni program ali i drugi zanimljivi poratni sadržaji, poput posjeta šljivicima i zabavnih većeri. Najpoznatija je „plava noć“ kada gostuju eminentni estradni umjetnici.

 A kada je Sajam od vezivanja samo za jednu poljoprivrednu kulturu proširio, da tako kažem, asortiman pa i sam naziv?

Sajam sljiveTOPČAGIĆ: Sajmovi su se uspješno odvijali, svaki naredni je bio sve veći i značajniji. Naročito važna su bila predavanja naučnika i stručnjaka. Nažalost ratna dejstva od 1992.-do 1995. godine prekinula su sajamska suretanja u Gradačcu. Štete koje su prouzrokovala ratna dejstva su bile zaista tako velike, da se slobodno može reći da objekat sajmišta nije mogao funkcionirati niti za obavljanje i najmanjih aktivnosti. Novopostavljeni menadžment i uposlenici su pred sobom imali skoro pa bezizlaznu situaciju. Ipak, krenuli smo od početka. Sajmište je adaptirano i prije 18. godina nastavljena je tradicija sajamskih suretanja u Gradačcu. Dvije godine kasnije, Sajam šljiove porerasta u međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije. Naravno, zbog prepoznatljivostio ova manifestacija je u svom nazivu zadržala i naziv Sajam šljive. Poduzetnici su prepoznali ovu manifestaciju, kao još jedan oblik za sopstveni marketing, kao i marketing grada, od kojeg se u budućnosti može imati itekako velike koristi. Već negdje do 2000. godine Gradačački sajam je imao izuzetno visoki rejting koji uz velike napore održavamo do danas. Koliko je Sajam primamljiv govori i činjenica da se brojni izlagači prijavljuju za ocjenu kvaliteta proizvoda, jer im dodjeljene medalje Gradačačkog sajma dalje pružaju značajne mogućnosti u marketinškoj promociji. I ove godine dodjeljene su zlatne, srebrne i bronzame nedalje za kvalitet izloženih proizvoda.

Može li se reći da je šljiva, odnosno Sajam, uz druge gradačačke prepoznatljivosti, postala jednim od zaštitnih znakova grada pa i čitavog tog kraja?

TOPČAGIĆ: Zahvaljujući sadržajnom programu, gostoljubivosti, i manifestacija i Gradačac doživljavaju izuzetnu promociju na nivou cijele Jugoslavije, a šljiva postaje pravim simbolom, po kome ovaj grad biva prepoznat. Sajam šljive je doprino da Gradačac, u to vrijeme, bude 11. sajamki grad u Jugoslaviji i ušao je u Zajednicu sajamskih gradova ex Jugosalavije. I danas, 46. godina kasnije, šljiva i gradačački sajam poljoprivrede su uz kompleks Starog grada sa kulom Husein-kapetana Gradaščevića i oklopni voz, kao historijsko podsjećanje na protekli rat, su jedni od zaštitnih znakova ovog kraja pa i šire.

sajam2013grd%20(1)

Na samom kraju, da li je Sajam adekvatno prepoznat od strane lokalnih, kantonalnih i federalnih vlasti, a posebno od strane turističkih djelatnika Gradačca?

TOPČAGIĆ: Moram prizanti da jeste, i da bez adekvatne podrške svih nivoa vlasti, Općine, Vlade Tuzlanskog kantona, Vlade Federacije BiH, Vanjsko-trgovinske komore BiH, pa u nekoliko slučajeva i Vijeća ministara BiH, mi ne bi smo mogli prirediti ovakvu manifestaciju. Svakako da bi uz veću podršku navedenih ali i nekih drugih institucija i organizacija ova sajamska manifestacija bila još uspješnije. Osim partnerima, zahvaljujem se na dugogodišnjoj podršci naših sponzora poput Petrokemije Kutina, Sarajevske pivare, Solana Tuzla, Vegafruit, NLB Banka, Bosna-sunce osiguranje, Lactalic BH/Dukat, Zott, Unimedia Gradačac i drugim. Ove godine posebno se zahvaljemo Igmin grup iz Modriče, odnosno Poljoprivrednom gazdinstvu „Krušik“ d.o.o u Donjem Skugriću, gdje smo po prvi puta van granica općine Gradačac organizovali nekoliko popratnih sadržaja 41. Sajma šljive. Sve ovo govori u prilog našoj ideji da ovu specijalizovanu sajamsku manifestaciju pretvorimo u jesenski sajam poljoprivrede i prehrambene idustrije i smatramo da bi on po svom obimu i sadržaju trebao biti generalni jesenski sajam poljoprivrede u BiH, što u praksi on zaista i jeste.

Do 42. Sajma, hvala Vam velika za ovaj razgovor.

TOPCAGIĆ: Hvala i vama na ustupljenom prostoru, da na i ovaj način javnosti van granica Bosne i Hercegovine i u dalekim Sjedinjenim američkim državama prezentujeme ovu našu sajamsku manifestaciju. Moram istaći da Sajam šljive sve više pobuđuje pažnju javnosti i posjetilaca, pa mnogi naši Bosnaci i Hercegovci u dijaspori planiraju godišnje odmore krajem mjeseca avgusta kako bi mogli posjetiti sajmište i obići Gradačac i njegove kulturno-historijske znamenitosti. Bit će nam drago da nekoga od vaših čitalaca i iz vaše medijske kuće vidimo na idućem sajmu. Dobro došli na 42. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (604)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s