Sean McMeekin, profesor historije na Koç University u Istanbulu: BEZ ATENTATA NA NADVOJVODU FRANZA FERDINANDA U SARAJEVU, NE BI BILO PRVOG SVJETSKOG RATA

Posted: 13. August 2014. in Intervjui

McMeekinCombo

Najvjerojatniji scenarij tog ljeta, u nedostatku sarajevskog incidenta, bi bio Treći balkanski rat koji bi izbio između Grčke i Turske. To je ono što su svi državnici očekivali i pripremali u junu 1914…..Fischerova teza jednostavno ne odgovara činjenicama. Dakako, bilo je generala u Berlinu (Moltke iznad svih) koji su preferirali  “Preventivni rat”, odnosno rat pokrenut prije ruskog Velikog programa i koji je za nju  bio prejak…… Na kraju su Rusi, a ne Austro-Nijemci, dobili rat kojeg su željeli….. Neko ko usmrti državnog službenika zbog ‘političkih’ razloga je, prilično jasno, terorist po većini definicija danas. Ali, naravno, ako neko vjeruje u te razloge dovoljno, onda valjda  vidi teroristu kao borca ​​za slobodu. Srbi imaju pravo na  svoje mišljenje, ali oni bi trebali shvatiti da ih se stavlja prilično daleko izvan okrilja respektabilnih mišljenja na Zapadu…..Vlada Srbije u sjeni, odnosno Crna ruka i Dragutin Dimitrijević, očito snose tešku odgovornost za organiziranje atentata u Sarajevu. Dimitrijević je to i sam priznao 1917.(on je također tvrdio u svojoj ispovijesti, iako su svi ovo zaboravili, da mu je ruski vojni ataše Viktor Artamonov dao zeleno svjetlo). Obim saučesništva izabrane vlade Srbije, pod Pašićem, ostaje sporan/kontroverzan. Ja ću ostati na tome…..Ja sam historičar, a ne prorok…..

Da li je atentat na nadvojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu  značajno utjecao na početak Prvog svjetskog rata?

 McMeekin: Bez atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu, ja ne mislim da bi bilo Prvog svjetskog rata–ili najmanje,ne bi izbio evropski rat 1914.
 Koje bi mogući scenarij  bio bez atentata u Sarajevu?
 
McMeekin: Najvjerojatniji scenarij tog ljeta, u nedostatku sarajevskog incidenta, bi bio Treći balkanski rat koji bi izbio između Grčke i Turske. To je ono što su svi državnici očekivali i pripremali u junu 1914. To ne bi bila posebno lijepa stvar, ali nijedna od velikih sila nije imala stvarni interes u tom sukobu – osim Rusije, koji bi htjeli da učestvuju u njemu kako bi se spriječilo Otomanskom carstvu da ponovno zatvori prolaz-moreuz (kao što je bilo 1912. u vrijeme talijansko-otomanskog rata). Moguće je čak da bi Treći balkanski rat, što bi izazvalo još jednu rundu etničkog čišćenja (da muslimani budu protjerani prema Turskoj, kršćani prema Evropi),  vodio ka oživljavanju “Koncerta Europe”, koji bi okupio sile na nekoj drugoj Londonskoj konferenciji.
Što mislite o “Fischerovoj kontroverzi” iz 1960. po kojoj je Njemačka planirala Prvi svjetski rat, a prije atentata u Sarajevu? Da li je atentat u Sarajevu za Njemačku došao u pravo vrijeme?
 
McMeekin: Fischerova teza jednostavno ne odgovara činjenicama. Dakako, bilo je generala u Berlinu (Moltke iznad svih) koji su preferirali  “Preventivni rat”, odnosno rat pokrenut prije ruskog Velikog programa i koji je za nju  bio prejak. No, tu su generali koji su planirali rat u St. Petersburgu, Parizu, Beču, pa čak i Londonu, također. To je ono što vojni planeri čine: oni planiraju rat. Bilo je tu političara i diplomata koji su donosili ključne odluke u ljeto 1914. i svi su bili kontingent, ovisi o događajima. Njemačka je bila, štoviše, posljednja od četiri inicijalne zaraćene Velike sile mobilizirana, gotovo sedmicu dana nakon Rusije i nakon Austro-Ugarske te Francuske.
Kako vidite ulogu Rusije uoči izbijanja Prvog svjetskog rata? Da li je ona  odgovorna za rat?
McMeekin: Rusi snose veliku odgovornost za oba: 1)poticanjem Srbije da odbaci ultimatum iz Beča, s punom spoznajom da bi to dovelo do rata ;i 2)mobiliziranjem, prije svih drugih sila, a javnim negiranjem da su to učinili. To govori da je Rusija reagirala   na agresivni austrijski potez protiv Srbije, što je samo po sebi bilo očito namijenjeno ratu. Razlika je u tome što je Austro-Ugarska (i njezin njemački saveznik) htjela”lokalni”rat sa Srbijom, dok je Rusija željela evropeizaciju sukoba, involviranjem Francuske i Velike Britanije. Na kraju su Rusi, a ne Austro-Nijemci, dobili rat kojeg su željeli.
Gavrilo Princip je heroj u Srbiji, za Zapad on je bio terorist. Može li se on, kao povijesna ličnost portretirati kao atentator, ili samo u “bijeloj” ili samo u “crnoj” tehnici?
McMeekin: Ja stvarno ne razumijem pitanje. Neko ko usmrti državnog službenika zbog ‘političkih’ razloga je, prilično jasno, terorist po većini definicija danas. Ali, naravno, ako neko vjeruje u te razloge dovoljno, onda valjda  vidi teroristu kao borca ​​za slobodu. Srbi imaju pravo na  svoje mišljenje, ali oni bi trebali shvatiti da ih se stavlja prilično daleko izvan okrilja respektabilnih mišljenja na Zapadu.

Je li se Prvi svjetski rat mogao izbjeći?

 
McMeekin: Svakako, ali to bi ovisilo o tome da se atentat ne dogodi ili  da Austro-Ugarska ne čini potez  odmazde, da se Rusi ne mobiliziraju, da Francuzi ne podupiru Ruse i tako dalje. Izbijanje rata bilo je uvjetovano i izbjegujuće – ali to nije bio incident. Državnici su ga donijeli radi ostvarivanja njihovih sopstvenih političkih  ciljeva.
Da li je Srbija djelomično odgovorna za taj rat?
 
McMeekin: Ovo je lukavo. Vlada Srbije u sjeni, odnosno Crna ruka i Dragutin Dimitrijević, očito snose veliku odgovornost za organiziranje atentata u Sarajevu. Dimitrijević je to i sam priznao 1917.(on je također tvrdio u svojoj ispovijesti, iako su svi ovo zaboravili, da mu je ruski vojni ataše Viktor Artamonov dao zeleno svjetlo). Obim saučesništva izabrane vlade Srbije, pod Pašićem, ostaje sporan/kontroverzan. Ja ću ostati na tome.
Kako komentirate činjenicu da su u Bosni i Hercegovini održane  dvije paralelne manifestacije  obilježavanja 100. obljetnice izbijanja Prvog svjetskog rata – u Sarajevu i Višegradu?
 
McMeekin: Pa dobro, ljudi pamte historiju različito.
Na samom kraju: prošlo stoljeće obilježila su dva svjetska rata a u ovom stoljeću traju  neki lokalni i regionalni ratovi (Ukrajina, Gaza …). Postoji li opasnost od novog svjetskog  rata u XXI stoljeću?
 McMeekin: Ja sam historičar, a ne prorok.
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (591)
vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s