Ruski milijarder od javnog interesa

Posted: 5. August 2014. in Intervjui

1_dodik_sardarovRuski milijarder Rašid Sardarov je posao izgradnje HE „Mrsovo“ u Rudom dobio direktnim dogovorom sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. (Foto: CIN)

Ruski milijarder Rašid Sardarov planira u BiH proizvoditi električnu energiju, koristeći lokalni ugalj i snagu rijeke Lim. Poslove je dobio direktnim dogovorom sa predstavnicima vlasti, a zakonom propisani javni pozivi su objavljivani naknadno.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Helikopter sa tri putnika je nadletio rijeku Lim, devet kilometara nizvodno od mjesta Rudo na istoku Bosne i Hercegovine (BiH). Predsjednik Republike Srpske (RS) je pokazao ruskom milijarderu kanjon rijeke, pitajući ga hoće li tu da investira.

Tako su prije dvije godine predsjednik RS-a Milorad Dodik i ruski investitor Rašid Sardarov dogovorili izgradnju Hidroelektrane (HE) „Mrsovo“. Dio njihovog razgovora je novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) prepričao Duško Perović, treći putnik iz helikoptera i Sardarova desna ruka u BiH.

Rašid Sardarov Rašid Sardarov je rekao za CIN da je milijarder godinama. „Imam dovoljno za život, ali dok radim, živ sam.“ (Foto: CIN)

Nakon leta Dodik je za medije izjavio da će HE „Mrsovo“ graditi Sardarov. Tokom narednih pet mjeseci obavljena je formalna procedura raspisivanja javnog poziva za dodjelu koncesije, izbora Sardarove firme kao jedinog ponuđača te potpisivanje ugovora.

Dodijelivši mu posao izgradnje HE „Mrsovo“, Vlada RS-a je po drugi put u dvije godine zbog Sardarova pokvarila planove Javnom preduzeću Elektroprivreda RS-a (EP RS). Ranije je Sardarova firma dobila koncesiju na veći dio ležišta uglja Ugljevik – istok, koje je Javno preduzeće „Rudnik i termoelektrana Ugljevik“ godinama istraživalo i smatralo svojim.

„Htio sam da ulaže u još neke objekte i pitao je šta. I ja sam ga ovdje doveo i rezultat je ovo“, rekao je Dodik prilikom postavljanja kamena temeljca za HE „Mrsovo“.

Uzimanje posla Elektroprivredi

Idejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“ staro je trideset godina i EP RS je na osnovu njega napravio plan izgradnje hidroelektrane vlastitim novcem.

Plan je skupljao prašinu u ladici sve do oktobra 2011. godine kada Srbija i Italija, uz saglasnost i učešće Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a, potpisuju međunarodni sporazum o prodaji energije po povlaštenoj cijeni.

 Milorad Dodik Predsjednik RS-a Milorad Dodik simbolično je označio početak izgradnje HE „Mrsovo“ u Rudom 23.6.2014. (Foto: CIN)

Italiji nedostaje električne energije iz obnovljivih izvora u koje spadaju i hidroelektrane pa ju je spremna kupovati od Srbije i RS-a, bh. entiteta koji koristi tek četvrtinu svog hidropotencijala.

Prema Sporazumu, Srbija i RS trebaju sami ili uz pomoć investitora graditi 24 hidroelektrane, među njima i „Mrsovo“. Italija se, s druge strane, obavezuje da će u prvih petnaest godina rada ovih hidroelektrana plaćati struju 155 eura po megavatsatu (MWh), što je skoro četiri puta više od tržišne cijene u regiji tokom 2013. godine. Nakon prvih petnaest godina struju mogu prodavati po važećim tržišnim cijenama.

Vrlo brzo nakon Sporazuma EP RS izrađuje plan za početak gradnje HE „Mrsovo“. Za otkup zemljišta od privatnih vlasnika, istražne i pripremne radove te osnivanje firme koja će biti nosilac koncesije, u naredne tri godine su planirali uložiti 10 miliona maraka. Tokom 2012. su na idejno rješenje i predstudiju ekonomske opravdanosti za gradnju hidroelektrane potrošili oko 75.000 KM.

Sve ove planove javnog preduzeća pokvario je njegov osnivač – Vlada RS-a kojom rukovode članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider Milorad Dodik ujedno i predsjednik entiteta.

Dodik je nakon helikopterskog leta, 9. jula 2012. godine, izjavio da će Sardarov graditi hidroelektranu „Mrsovo“, a četrdesetak dana kasnije je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a raspisalo javni poziv za izgradnju hidroelektrane.

Rudo U Rudom je na dan zvaničnog počekta izgradnje HE „Mrsovo“ 23.6.2014. godine vladala praznična atmosfera. (Foto: CIN)

Pozivom je tražen koncesionar koji će graditi HE „Mrsovo“ i njome upravljati narednih 30 godina. Tri mjeseca poslije, u novembru, nadležno ministarstvo je potpisalo ugovor o koncesiji sa Sardarovom firmom „Comsar Energy Trading“. Koncesionar je platio 123.750 KM jednokratne koncesione naknade i plaćat će 2,6 posto godišnjih prihoda od prodaje struje kada je hidroelektrana počne proizvoditi.

Ukoliko struju bude prodavao Italijanima, godišnje će zarađivati 42,5 miliona KM, a Republika Srpska će dobivati oko milion KM na osnovu koncesione naknade.

23. juna ove godine, kada su Dodik i Sardarov polagali kamen temeljac za gradnju hidroelektrane, u Rudom je vladala prava praznična atmosfera. Neke su prodavnice bile zatvorene, konobari su tokom ceremonije dijelili besplatne sokove i sendviče okupljenim mještanima, a pripremljen je i prigodni program uz narodno kolo.

„Ovo je poklon opštini koji se čeka nekoliko desetina godina“, rekao je Dodik o HE „Mrsovo“, a ruski milijarder mu se zahvalio na podršci.

„Ovako otvorenog predsjednika ne možeš da sretneš često. Bez obzira šta ja kažem, on uvijek traži što više da ulažemo, i gradimo, i radnih mjesta da otvorimo i to, naravno, stimuliše“, rekao je Sardarov.

 Perović, Dodik, Sardarov Duško Perović, Milorad Dodik i Rašid Sardarov bili su u helikopteru kada je dogovorena izgradnja HE „Mrsovo“ na rijeci Lim. (Foto: CIN)

Pobjednik poznat prije javnog poziva

HE „Mrsovo“ je drugi energetski objekat čija gradnja je dodijeljena Sardarovu direktnom pogodbom sa vlastima RS-a i prije raspisivanja javnog poziva za dodjelu koncesije.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu CIN-a, Sardarov je u proljeće 2011. godine uputio Vladi RS-a pismo namjere u kojem je zatražio koncesiju za eksploataciju uglja te koncesiju za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku koja bi bila nadovezana na infrastrukturu postojeće državne termoelektrane.

Vlada RS-a, na čijem je čelu tada bio Aleksandar Džombić iz SNSD-a, prihvatila je ponudu Sardarova u roku od devet dana. Skoro dvije i po godine poslije Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a raspisalo je javni poziv za dodjelu koncesije.

Bilo je izvjesno da će Sardarov dobiti ovaj posao, jer su ga najviši zvaničnici RS-a duže od dvije godine predstavljali kao novog partnera koji će graditi termoelektranu.

Uz to, na prijedlog Sardarova izražen u pismu namjere Vlasti RS-a su odobrile osnivanje preduzeće „Comsar Energy RS“ (CERS), dvije godine prije nego je poziv objavljen. CERS je osnovan u partnerstvu sa Javnim preduzećem „Rudnik i termoelektrana Ugljevik“ (RiTE), a više od 98% suvlasništva pripada firmi Rašida Sardarova „Comsar Energy Group“ LTD.

Ova firma je registrovana na Kipru, ostrvskoj državi i jednoj od brojnih svjetskih offshore zona koje nude potpunu anonimnost vlasnicima firmi i bankovnih računa, što se često koristi za utaju poreza i pranje novca.

Milorad DodikPredsjednik RS-a Milorad Dodik je rekao okupljenim stanovnicima Rudog da je HE „Mrsovo“ poklon općini koji se čeka nekoliko desetina godina. (Foto: CIN)

CERS je najprije dobio koncesiju za eksploataciju uglja na većem dijelu ležišta Ugljevik – istok. Posjedovanje vlastitog uglja je naknadno postavljen kao jedan od uvjeta za učestvovanje u javnom pozivu za izgradnju termoelektrane Ugljevik.

Poziv je bio otvoren 45 dana. Među obimnom dokumentacijom tražena je i studija ekonomske opravdanosti, urađena u skladu sa propisima o dodjeli koncesije nakon samoinicijativne ponude. To nije bilo moguće uraditi u tako kratkom roku.

U Zakonu o koncesijama RS-a propisano je da se koncesija može dati na osnovu samoinicijativne ponude samo ako Vlada RS-a utvrdi da postoji javni interes za to. Javni interes podrazumijeva da se radi o hitnom poslu ili da jedino ponuđač ima pravo na određenu metodologiju poslovanja, stoji u Uputstvu za procjenju javnog interesa.

U slučaju dodjele poslova Sardarovu nije bio ispunjen nijedan uvjet za utvrđivanje javnog interesa.

Predsjedavajući Komisije za koncesije RS-a Predrag Aškrabić kaže da Vlada RS-a određuje ko će dobiti koncesiju, a institucija na čijem je on čelu samo prati procedure.

„Ako hoćeš da neko stoji iza tebe, normalno da hoćeš da privučeš njegov kapital“, kaže Aškrabić.

CERS će, prema ugovoru o koncesiji iz oktobra 2013. godine, graditi termoelektranu od 600 megavati (MW) i koristiti je tokom narednih 30 godina. Za njen rad će godišnje trošiti više od četiri miliona tona uglja iz tri ležišta koja su dodijeljena CERS-u i u kojima je ukupno 118 miliona tona.

Rudo „Comsar Energy Hydro“, firma u vlasništvu Rašida Sardarova, dobila je koncesiju za građevinski kamen – krečnjak u Rudom. (Foto: CIN)

Izgradnja termoelektrane još nije počela, a prema riječima Dodika i Sardarova razlog su problemi na lokalnom novou te dokumentacija neophodna za usaglašavanje projekta sa evropskim standardima.

Uz dva velika energetska projekta firme Sardarova istražuju ležišta krečnjaka u općinama Ugljevik i Zvornik. Krečnjak je potreben za odsumporavanje dima iz termoelektrane te za izgradnju hidroelektrane.

Uz to, posjeduje i hotele u Rudom i Ugljeviku, mada hotelijerstvo nije biznis u kojem Sardarov zarađuje, kazao je novinarima CIN-a Duško Perović, direktor firme „Comsar Energy Trading“. Hoteli će mu poslužiti i za smještaj radnika koji će graditi elektrane.

Sardarov je u kraćem razgovoru za CIN rekao da od države nije uzeo „nijedan ekser“, da je sve izgradio na praznom mjestu te da će posao rado prepustiti drugoj kompaniji, ako dokaže da to može izvesti za tri i po do četiri godine.

„Ako neko hoće da napravi objekat, neka izvoli. Ja ću mu dati projekt.“

Rašid Sardarov

Prvi milion rubalja

Rašid Sardarov je rođen 27. jula 1955. godine u ruskoj republici Dagestan. Geologiju je diplomirao sa 23 godine, a zatim sa terenskim timovima proveo 12 godina, istražujući za državni geološki institut naftu i gas širom Azije.

Perović je rekao novinarima CIN-a da je njegov poslodavac svoje prve milione zaradio u Orenburgu, ruskoj oblasti na granici sa Kazahstanom. Tu je dobio koncesiju za eksploataciju gasnog kondenzata koji se može prerađivati u naftni plin za pogon vozila te benzin i lako loživo ulje.

Sirovine je prerađivao u rafineriji državne kompanije „Gazprom“ sve dok nije izgradio vlastitu rafineriju te u Moskvi 2003. godine osnovao firmu „Južno-uralska industrijska kompanija“, koja se bavi vađenjem i preradom nafte i gasa. Suvlasnica  firme je supruga Mariana Ljubim Bogatyrjevna.

„Južno-uralska industrijska kompanija“ ima oko 1.500 zaposlenih i godišnji prihod od oko 1,5 milijardi maraka.

2005. godine Sardarov je poslovanje proširio na evropski kontinent, osnivajući niz kompanija od kojih je neke u međuvremenu i likvidirao. U Luksemburgu je sa tada dvadesetdvogodišnjim sinom Timurom osnovao kompaniju „Ocean Group International“ i ušao u posao prijevoza luksuznim mlaznim avionima.

Ali, sve su to sporedni poslovi jer, kako je Sardarov rekao za CIN: „Moj primarni posao je u vezi sa preradom nafte i gasa“.

U BiH je prisutan od 2011. godine, a do danas je u Banjoj Luci osnovao pet firmi: CERS, „Comsar Energy Trading“, „Comsar Energy Hydro“, „Energy Group Limited“ i  „Comsar Energy Agro“. Svih pet su u potpunom ili većinskom vlasništvu njegove offshore kompanije „Comsar Energy“ LTD sa Kipra.

Odlukom Vijeća ministara BiH od 21.12. 2011. godine Sardarov je kao značajan investitor dobio bh. državljanstvo. U izjavi za CIN kaže da je godinama bogat.

„Mnogo godina sam milijarder i ne stidim se to reći“. Na pitanje pomisli li ikada da je dovoljno bogat i da mu je dosta novca, rekao je:

„Imam dovoljno za život, ali dok radim, živ sam“.

Izvor: http://www.cin.ba

Objavljeno 05. 8. 2014.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s