Jagoda Munić, predsjednica Friends of Earth International i voditeljica Programa zaštite prirodnih resursa pri Upravnom odboru Zelene akcije/Friends of Croatia: HOĆE LI ČOVJEČANSTVO USPJETI SAČUVATI SEBE?

Posted: 15. Marta 2013. in Intervjui

jagodaDoista u jednoj generaciji trošimo prostora i prirodnih resursa nego ikad prije, a pritom svom sve zaduženiji. Ipak, ja to obično evaluiram na način da zamislim što bi bilo da nas nije bilo. Npr. Hrvatska ima jedan od strožih zakona o genetički modificiranim organizmima na svijetu, tu je uspješno zaustavljena izgradnja termoelektrane u Lukovom Šugarju, u parku prirode Velebit, zatim projekt Družba Adria se nije realizirao, napravljeni su mnogi projekti koji su prošili znanje i svjesnost o okolišu i prirodi u Hrvatskoj, pa čaki i u regiji……Voljela bih u budućnosti vidjeti više članica sa Balkana, ali u ovom trenutku, stroge kriterije ispunjavaju samo jedna udruga iz Crne gore i jedna iz Albanije. U Srbiji i BIH ima kvalitetnih organizacija, ali uglavnom su manje ili djeluju lokalno. No i to se može promjeniti za koju godinu. ……Naime, incijativa Srđ je naš, uz pomoć Zelene akcije, je pokrenula postupak za raspisivanje referenduma, iako je naše zakonodavstvo vrlo nedemokratično po tom pitanju, jer je potrebno sakupiti 20% potpisa biračkog tjela za zahtjev za raspisivanje referenduma u samo 15 dana…….Jer planet će ostati, čak i ako se mi uništimo sebe i mnoge druge vrste. Naravno da vjerujem da je suživot ljudi i prirode na ovom planetu moguć, jer da to ne vjerujem, sigurno se ne bih bavila ovim poslom. No, vrijeme je da se primimo posla. Potrebne su radikalne promjene, prvestveno u sustavu vrijednosti te ekonomskom sustavu, koji treba iz paradigme neprestanog ekonomskog rasta na ograničenom planetu, preći u paradigmu održivih društava……..

Kada je osnovana vaša nevladina organizacija i jesu li postojali neki neposredni povodi za njeno organiziranje baš tada?

 MUNIĆ: Friends of the Earth International je osnovana 1971 godine, kad se je nekoliko nacionalnih organizacija za zaštitu okoliša udružilo i osnovalo međunarodnu mrežu. Povod je bila prva UN-ova konferencija o okolišu u Stocholmu. Danas ova mreža ima 74 članice od kojih je 30-tak u Europi, dvije u Sjevernoj Americi, te su ostale raspoređne na kontinentima Južne Amerike, Afrike i Azije. Time je FOEI jedinstvena organizacija za zašititu okoliša u svijetu, jer ima puno predstavnika s juga, što se odražava i u njenim prioritetima i stavovima koje zastupa.

Zelena akcija je osnovana 1990. u Zagrebu, kada je bilo zakonski moguće registriati ovakve udruge građana, te od tada kontinuirano radi na području Hrvatske, ali surađuje intenzivno na regionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini.

 Kako biste restrospektivno ocijenili rad, odnosno uspješnost vaše organizacije u borbi za zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj u proteklih više od dvije decenije njenog postojanja?

tomato_zagreb2

MUNIĆ: Uvijek je teško ocijeniti svoj vlastiti rad i rad svoje organizacije, pogotovo u trenutku kad se čini da priroda i okoliš gube bitku pred ovim agresivnim neoliberalnim kapitalizmom. Doista u jednoj generaciji trošimo prostora i prirodnih resursa nego ikad prije, a pritom svom sve zaduženiji. Ipak, ja to obično evaluiram na način da zamislim što bi bilo da nas nije bilo. Npr. Hrvatska ima jedan od strožih zakona o genetički modificiranim organizmima na svijetu, tu je uspješno zaustavljena izgradnja termoelektrane u Lukovom Šugarju, u parku prirode Velebit, zatim projekt Družba Adria se nije realizirao, napravljeni su mnogi projekti koji su prošili znanje i svjesnost o okolišu i prirodi u Hrvatskoj, pa čaki i u regiji. Ima tu još mnogo primjera. Tako da mogu zaključiti da je jako bitno da postoje udruge poput Zelene akcije, koje kombniraju stručnost sa volunterizmom i aktivistički djeluju na poboljšanju javnih politika zaštite okoliša i prirode.

Vaša organizacija je dio međunarodne mreže prijatelja (planete) zemlje. Koliko zemalja su članovi iste i jesu li članice i države nastale raspadom bivše Jugoslavije?

MUNIĆ:  Trenutačno imamo 74 članice iz cijelog svijeta. Iz zemalja bivše Jugoslavije, osim Zelene akcije, članica je DEM iz Makedonije. Za sada nemamo drugih članica u regiji, iako znamo da postoji interes i surađujemo s njima, pa smo imali čak i projekte edukacije sa FOEI za udruge u regiji. Trenutno provodimo veliki projekt koji financira Europska unija u suradnji s Heinrich Boel Fundacijom, Friends of the Earth Europe i Friends of the Earth International te četiri udruge iz BiH, Crne Gore i Srbije s ciljem suradnje u regiji, te umrežavanju u regiji i sa europskim udrugama. Voljela bih u budućnosti vidjeti više članica sa Balkana, ali u ovom trenutku, stroge kriterije ispunjavaju samo jedna udruga iz Crne gore i jedna iz Albanije. U Srbiji i BIH ima kvalitetnih organizacija, ali uglavnom su manje ili djeluju lokalno. No i to se može promjeniti za koju godinu.

 Koji su vaši aktivni programi?

MUNIĆ: Zelena akcija ima program prirodnih resursa, energetike, klime, transporta, prava okoliša, Info Centar za građane i Zeleni telefon. Ti programi djeluju kroz razne projekte te kampanje javnog zagovaranja ili edukaciju.

20121112-Jagoda Munic

Za realiziranje tih programa nužna je suradnja na jednom širokom planu. Jeste li zadovoljni sa suradnjom s građanima, s jedne strane, te sa predstavnicima organa vlasti, s druge?

MUNIĆ: Mi jako puno radimo sa građanima, koji mogu prijaviti ekološke probleme pute Zelenog telefona, a često im pružamo i pravnu pomoć. Suradnjom sa institucijama smo manje zadovoljni jer je često samo formalna, tj. zaštita okoliša i prirode nisu prioritet našoj vladi, niti imaju viziju održivog razvoja, pa smo tu neminovno više kritičari nego suradnici.

Kako medijski predstavljate, odnosno promovirate vaše aktivnosti? Jeste li prisutni i u školama, naprimjer?

MUNIĆ: Najčešće smo medijski prisutni zbog svojih vlastiti akcija, koje su često atraktivne, odnosno stavovima oko neke relevantne teme. Trenutno nemamo suradnju sa školama, jer su se u Hrvatskoj druge organizacije za zaštitu okoliša time puno više bavile, pa smo se mi fokusirali na edukaciju manjih udruga u Hrvatskoj i regiji, te na edukaciju studenata. Često koristimo internet za širenje informacijama, facebook je vrlo popularan pa je to jedan od načina za informiranje građana. Povrh toga, svake jeseni organiziramo ekoseminar, seriju od desetak predavanja za građane o raznim temama zaštite okoliša.

Dubrovački gradski oci planiraju izgraditi golf resort na Srđu. Da li ce se građani tog prelijepog, drevnog grada, o tome pitati?

56a858a2-0a71-44bd-b034-481601c6c41a

MUNIĆ: Morat će se pitati. Naime, incijativa Srđ je naš, uz pomoć Zelene akcije, je pokrenula postupak za raspisivanje referenduma, iako je naše zakonodavstvo vrlo nedemokratično po tom pitanju, jer je potrebno sakupiti 20% potpisa biračkog tjela za zahtjev za raspisivanje referenduma u samo 15 dana. Kad se u to računaju nesređeni birači popisi, možemo zaključiti da je to “nemoguća misija”, koji su građani Dubrovnika ipak uspjeli ostvariti.

dubrovnik-srdj-bec673ead7886b0659319e272532b5d8_view_article

U svojim javnim nastupima često ističete da “ono što se dogodilo u Hrvatskoj devedesetih nastavlja se i danas”. Hoćete li objasniti tu tezu?

MUNIĆ: Privatizacijska pljačka se nastavlja. Devedesetih smo vidjeli što se je desilo sa tvornicama i radnicima, u privatizaciji, koja jest bila proces u cijeloj Istočnoj Europi kao dio tranzicije. Možemo naravno, danas sa odmakom od 20 godina, govoriti je li ta tranzicija bila dobra ili ne. tj. je li privatizacija sama po sebi bila dobra ili ne. No ono što se je desilo u državama bivše Jugoslavije, je velika plačka, gdje su se poduzeća masovno zatvarala i iz njih se je izvlačio novac, koji je danas u rukama jednog novog društvenog sloja koji se je okoristio ratnim stanjem. Osiromašeni, sa velikom nezaposlenošću i inozemnim dugom, u opasnosti smo da stradamo od novog vala privatizacije, ali više nije riječ o tvornicama, nego o šumama, vodama, poljoprivrednom zemljištu, te ostalim prirodnim resursima uklučivo i prostoru kao takvom. Javno dobro se praktički ukida, kao i javni interes, te se otvara prostor za novo izvlačenje novca iz zemlje ili u džepove malobrojnih, najčešće upravo onih koji su iskoristili kaos devedesetih.

Budući da ste predsjednica FOEI, imate obveze i odgovornosti i na toj razini. U prvoj polovici februara ove godine bili ste u sjedištu FOEI u Amsterdamu na sastanku sa Izvršnim odborom te međunarodne organizacije. Šta ste tim povodom dogovorili?

MUNIĆ: To je bio sastanak s izvršnim odborom Friends of the Earth Euope, dakle europskog ogranka mreže, a dogovarali smo metode bolje integracije djelovanja na europskom i djelovanja na međunarodnom nivou. Sastaka upravnog odbora FOEI je upravo završio, a bavili smo se uobičajenim pitanjima organizacije ovako velike federacije, što je gotovo uvijek komplicirano u tako raznolikoj i decentraliziranoj organizaciji, te radnim planom za 2013 i 2014 godinu.

Imate li saznanja u kojim zemljama – članicama FOEI je primjerenija suradnja između vlasti i organizacija za zastitu okoliša, odnosno koje zemlje, zapravo, prednjače u zaštiti vlastite okoline, a u interesu svojih građana i posebno budućih pokoljenja?

MUNIĆ: Ovo je teško odgovoriti. Naime jako ovisi o okolnostima u pojedinoj zemlji. Neke članice, poput Engleza, su uspjele progurati prvi zakon na svijetu vezan za smanjivanje utjecaja na klimu. Škoti isto idu u tom smjeru. U smislu, održivog razvoja, možda treba izdvojiti Kostariku, koja temelji svoj razvoj na ekoturizmu. Tamo se upravo bore za zabranu GMO-a. Uglavnom u zemljama s jače razvijenom demokracijom i vladavinom prava je lakše surađivati s vlastima, jer čak i kad ne surađuju na način na koji bismo mi možda htjeli, ne kriminaliziraju aktiviste, što je čest slučaj u Latinskoj Americi i Africi.

recap-croatia_21092012

I, na samom kraju, pitanje je možda previše futurističko, ali nekako je i iznuđeno: vjerujete li da će li čovječanstvo uspjeti koliko-toliko sačuvati ovu planetu koja mu je povjerena na korišćenje i čuvanje, od svih oblika destrukcije i uništavanja koje se dešavaju ljudskom rukom?

MUNIĆ:Pitanje je zapravo sljedeće – Hoće li čovječanstvo uspjeti sačuvati sebe? Jer planet će ostati, čak i ako se mi uništimo sebe i mnoge druge vrste. Naravno da vjerujem da je suživot ljudi i prirode na ovom planetu moguć, jer da to ne vjerujem, sigurno se ne bih bavila ovim poslom. No, vrijeme je da se primimo posla. Potrebne su radikalne promjene, prvestveno u sustavu vrijednosti te ekonomskom sustavu, koji treba iz paradigme neprestanog ekonomskog rasta na ograničenom planetu, preći u paradigmu održivih društava. Ekonomski sustav mora doprinositi održivom društvu, a ne eksploataciji kako prirode tako i ljudi. Dakle, treba nam promjena paradigme i sustava vrijednosti, prije svega.

6437661029_cb0a887661

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

MUNIĆ:  Hvala vama, na širenju informacija i svijesti o zaštiti okoliša.

RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (453)

bedro-new-1002

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s