Arhiva za 12. Marta 2013.

josip_muselimovicJedne prigode stao sam na Rondou blizu Hypo banke i vidim tamo, preko puta, čovjeka koji  radi u svom dvorištu. Na toga čovjeka nitko nije obraćao pažnju. Vjerojatno su mislili da je došao netko iz komunalnog poduzeća malo nekome počistiti vrt. Bio je to Muhamed Mujić. Bio je to čovjek za kojim su moje generacije ludovale. Jednostavno – on je bio i ostao za nas najveći nogometaš svih vremena, on je bio naš Leo Messi. Promatrajući taj prizor – čovjek radi, ljudi ne obraćaju pažnju – pitao sam se: zar je, stvarno, moguće da ove veličine koje pronose slavu grada po svim zemljama i kontinentima mogu doći u situaciju da padnu u zaborav, da na njih nitko ne obraća pažnju? Onda sam rekao: –  Tako ne može! Idemo napisati jednu knjigu! Napravit ćemo listu mostarskih dragulja!…..Vjerujem da će, ako Bog da, sljedeća knjiga biti promovirana dogodine u isto vrijeme……Mnogo se toga na ovim prostorima događalo zadnjih desetljeća. No, vjerujem da će upravo svakoga od nas mostarski dragulji iz ove knjige podsjetiti na stara vremena. Za koga su bolja ili lošija, u te se rasprave ne bih htio upuštati…..Kada sam počinjao svoju odvjetničku karijeru bio sam najmlađi odvjetnik u Bosni i Hercegovini. Drugi poslovi osiguravali su puno bolji društveni položaj, sigurno i dobro plaćeno radno mjesto, rješenje stambenog pitanja i tako redom. Mene je zahvatio virus slobodnog odvjetništva……Jer mostarskih dragulja našega vremena i danas je, vjerujte, dosta. Ne bismo nikoga smjeli prepustiti zaboravu……

Gospodine Muselimoviću! Prvo, čestitke na “Mostarskim draguljima – za sva vremena”! Jeste li imali neku specijalnu inspiraciju da napišete tu knjigu baš u ovo vrijeme ili….?

mostarski_dragulji

get_slika_varijacijaMUSELIMOVIĆ: Jedne prigode stao sam na Rondou blizu Hypo banke i vidim tamo, preko puta, čovjeka koji  radi u svom dvorištu. Na toga čovjeka nitko nije obraćao pažnju. Vjerojatno su mislili da je došao netko iz komunalnog poduzeća malo nekome počistiti vrt. Bio je to Muhamed Mujić. Bio je to čovjek za kojim su moje generacije ludovale. Jednostavno – on je bio i ostao za nas najveći nogometaš svih vremena, on je bio naš Leo Messi. Promatrajući taj prizor – čovjek radi, ljudi ne obraćaju pažnju – pitao sam se: zar je, stvarno, moguće da ove veličine koje pronose slavu grada po svim zemljama i kontinentima mogu doći u situaciju da padnu u zaborav, da na njih nitko ne obraća pažnju? Onda sam rekao: –  Tako ne može! Idemo napisati jednu knjigu! Napravit ćemo listu mostarskih dragulja!

 Naravno, najbolji odgovori na sva pitanja o sadržaju knjige dobili bi se njenim čitanjem. No, za one koji iz raznih razloga neće biti u prilici da dođu u posjed iste, hoćete li reći iz kojih vremena potječu Vaši mostarski dragulji?

MUSELIMOVIĆ: Mostarski dragulji su , zapravo, osobe, poznati iz svijeta sporta, književnosti, likovne  i glazbene umjetnosti, koji su, na ovaj ili onaj način, svojim djelovanjem, obilježili , pa – rekao bih, gotovo pola jednoga vijeka – od pedesetih godina prošloga stoljeća, pa na ovamo.

Početkom februara ove godine knjiga je promovirana u Mostaru. Tim povodom ste, završavajući svoje obraćanje, rekli da “stranice ove knjige nisu zatvorene…” te da će se i za druge Mostarce, koji su obilježili vremena u kojima su živjeli, naći mjesta “u knjigama koje će doći….”  Hoćete li sada spomenuti barem neke od tih ljudi i kada će se pojaviti slijedeća knjiga/knjige na istu temu?

MUSELIMOVIĆ: Vjerujem da će, ako Bog da, sljedeća knjiga biti promovirana dogodine u isto vrijeme. Htio sam, a nisam uspio napraviti intervju,  primjerice, sa Zvonimirom „Nokom“ Serdarušićem. Evo, već sam krenuo s novim intervjuima. Uradio sam prvi – s Brunom Reparom.

muamer-brekalo-9 Ono sto posebno zadivljuje jeste odluka da je sav prihod od prodaje knjige namijenjen poštenom mladiću Muameru Brekalu iz Humi kod Mostara, koji je na autobuskoj stanici pronašao torbu sa 75.000 maraka, a koju je vratio vlasniku. S kakvim nedaćama se danas suočava taj momak?

MUSELIMOVIĆ: Upoznao sam Muamera, riječ je o jednom čestitom i poštenom mladiću. Nažalost, situacija kakva je danas u BiH  svakodnevica i životne nedaće, socijalna nepravda, natjerali su mnoge mlade ljude, pa i Muamera, koji hoće i želi raditi, da živi gotovo na rubu egzistencije. Takvim čestitim mladim ljudima treba pomoći i drago mi je, da smo, barem na ovaj način, pomogli Muameru.

U cilju da i naši čitatelji, ne samo Mostarci, dođu u posjed tog štiva te da participiraju u toj humanitarnoj akciji, hoćete li informirati kako mi, koji živimo izvan BiH, možemo doći do knjige?

MUSELIMOVIĆ: Možete se obratiti u Ured Matice hrvatske Mostar ili, izravno, meni, u moj Odvjetnički ured u Mostaru. Rado ćemo izaći u susret dobrim ljudima koji budu htjeli imati ovo štivo.

Vratimo se samom činu promocije u Mostaru. Koji su mostarski dragulji bili prisutni, a koji iz objektivnih razloga nisu mogli doći?

MUSELIMOVIĆ: Na promociji u Mostaru bili su Duško Bajević i Ivica Ćurković i to u ulozi promotora, potom Krešimir Ledić, Florijan Mićković, Marijan Kvesić, Ante Vican, Amila Bakšić, a iz opravdanih razloga, uglavnom zdravstvenih i inin, nisu bili: Predrag Matvejević, Jusa Nikšić, Muhamed Mujić, Franjo Vladić, Enver Marić, Jasna Merdan Kolar i Dražen Dalipagić. No , svi su oni poslali svoje čestitke i pozdrave i naglasili da su tu večer, barem u mislima, bili s nama u Mostaru.

Picture 039

Da li su planirane promocije i u drugim dijelovima BiH, te u inozemstvu?

MUSELIMOVIĆ: Knjigu smo već promovirali u Sarajevu, planirana je promocija u Zagrebu, a na pozive iz inozemstva, rado ćemo se odazvati.

Može li naslov i sadržaj knjige eventualno proizvesti kod pravih Mostaraca i svih dobronamjernih ljudi i žal za nekim boljim mostarskim i bh. vremenima?

MUSELIMOVIĆ: Svako vrijeme nosi svoja događanja, svoje neminovnosti, svoje istine i zablude. Mnogo se toga na ovim prostorima događalo zadnjih desetljeća. No, vjerujem da će upravo svakoga od nas mostarski dragulji iz ove knjige podsjetiti na stara vremena. Za koga su bolja ili lošija, u te se rasprave ne bih htio upuštati. Ovom knjigom neke velikane svoga doba želio sam sačuvati od zaborava i naglasiti da je Mostar uvijek bio grad velikih i talentiranih ljudi.  

Evo i jednog hipotetičkog pitanja: vjerujete li da će neki budući autori biti u prilici da dopunjavaju nezatvorene stranice Vaše knjige/knjiga mostarskim draguljima iz današnjeg vremena i onoga ispred nas?

MUSELIMOVIĆ: Bilo bi mi drago kada bi upravo to bilo tako…. I za nekih, možda, dvadesetak-tridesetak godina, čitati životne i profesionalne priče današnjih uspješnih Mostaraca i Mostarki  iz svih sfera umjetnosti i javnoga života. Jer mostarskih dragulja našega vremena i danas je, vjerujte, dosta. Ne bismo nikoga smjeli prepustiti zaboravu.
Picture 091
Vi ste autor i nekih drugih, ranije objavljenih knjiga, između ostalog i one pod naslovom “35 godina u službi pravde i humanizma”. Je li teško biti u toj časnoj službi, pogotovo u ovo vrijeme i na tom prostoru?

MUSELIMOVIĆ: Nije bilo lako, upravo iz razloga, kako ste kazali – „ovoga vremena i ovih prostora“. No, mogu reći da sam, nakon svih ovih godina, unatoč svemu, što se moga poziva tiče, zadovoljan i sretan čovjek. I opet bih izabrao isto.

Kada sam počinjao svoju odvjetničku karijeru bio sam najmlađi odvjetnik u Bosni i Hercegovini. Drugi poslovi osiguravali su puno bolji društveni položaj, sigurno i dobro plaćeno radno mjesto, rješenje stambenog pitanja i tako redom. Mene je zahvatio virus slobodnog odvjetništva. Vjerojatno i stoga što sam praksu započeo u uredu pokojnog Ive Čizmića, briljantnog odvjetnika i intelektualca. Sjećam se prvih dana i vremena kada su klijenti pitali principala:

– Doktore, hoćete li Vi doći na raspravu ili će „mali“ doći?

Na čelu ste i Matice hrvatske Mostar. Šta biste za ovu priliku ukratko rekli o tom angažmanu, odnosno o aktivnostima Matice?

MUSELIMOVIĆ: Da, već dugi niz godina sam i na čelu Matice hrvatske Mostar koja organizira jednu od najvećih kulturnih manifestacija u ovome dijelu Europe – Mostarsko proljeće-Dane Matice hrvatske. Postali smo prepoznatljivi diljem regije, pa i Europe. Punopravni smo član EFA-e, Saveza europskih festivala. Vjerujem kako će Mostarsko proljeće još dugo živjeti, mnogo je mladih talentiranih ljudi koji se mogu angažirati oko i u samome ovom festivalu.

Mostarska i ina kulturna javnost navikla je na dobre, izvanredne književne, dramske, glazbene i likovne događaje koje organizira Matica hrvatska Mostar. Dvorane u kojima se predstave odvijaju  često su pretijesne prihvatiti sve one koji se zanimaju za ove kulturne događaje. Nadamo se da će se, konačno, razbuditi i sveučilišna zajednica. Teško je shvatiti da na nekoj izvrsnoj dramskoj predstavi, na velikom koncertu ili sjajnoj književnoj večeri, nema sveučilišnih profesora, njihovih asistenata i studenata. To je istina o kojoj često razgovaramo i pitamo se zašto je to tako.
 Dobitnikom ste mnogih priznanja za Vaš rad i djelovanje u odvjetničkoj praksi. Hoćete li nešto reći o njima?
Picture 030

MUSELIMOVIĆ: U veljači 2010. godine, u povodu obilježavanja 148. obljetnice od utemeljenja, Advokatska komora Srbije dodijelila mi je Zlatnu povelju za životno djelo u profesiji. Ponosan sam na ovo priznanje. Jednako tako, i na Zlatne povelje koje su mi, po istoj osnovi – za životno djelo u profesiji, dodijelile Advokatske komore Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Vojvodine.
Posebno sam ponosan na rijetko priznanje koje mi je dodijelila Hrvatska odvjetnička komora – na Plaketu s Poveljom i Značkom s imenom svevremenog dr. Ive Politea.Na godišnjoj Skupštini Matice hrvatske u Varaždinu dodijeljena mi je Zlatna povelja za najveći kulturni događaj u skoro dvostoljetnoj povijesti Matice uopće. Ponosan sam i na priznanje koje mi je stiglo od predsjednika Republike Hrvatske – Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebna dostignuća u kulturi. U ova dva velika, najveća priznanja, utkan je višegodišnji predan rad skupine intelektualaca okupljenih oko Predsjedništva i Nadzornog odbora Matice hrvatske Mostar i smatram ih našim zajedničkim priznanjem.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

MUSELIMOVIĆ: Hvala i Vama i pozdrav svim Mostarcima diljem svijeta.

RAZGOVOR VODIO:  
Bedrudin GUŠIĆ (452)
bedro-new-1002