SAŠA ŠEGRT, izvršna direktorica Transparency Internationala Hrvatska: NE POSTOJI ZEMLJA U KOJOJ KORUPCIJA NE POSTOJI

Posted: 24. Oktobar 2011. in Intervjui

Razgovaralo se i o aktualnim zbivanjima, o tome da ljudi širom svijeta prepoznaju kako su upravo korupcija i netransparentnost razlog siromaštvu velikog broja ljudi…Ne postoji zemlja u kojoj korupcija ne postoji, niti sustav koji njezin nastanak može spriječiti, ali svi znamo da postoje zemlje u kojima korupcije ima manje i one u kojima je korupcije više….Transparentnost je potrebna kako bi se moglo provjeriti da li svi kojima su povjerene određene ovlasti zaista djeluju u korist općeg dobra, a građani imali povjerenje u institucije. Napredak je ostvaren, ali uvijek možemo bolje, pa u tom smislu i ne postoji vremenski rok….Na taj način književnost postaje neka vrsta oruđa u borbi za društvene vrijednosti i moglo bi se prigovoriti da je to angažirana književnost pisana po narudžbi. Mi međutim osim teme – korupcija – i okvira od deset kartica nismo propisali nikakva druga ograničenja – a čini mi se da su ostvareni rezultati dobri….  
 
  
Prošle sedmice ste prisustvovali globalnoj skupštini TI. Koji su njeni znacajniji zaključci i kakve utiske inače nosite sa iste?

ŠEGRT: Od 13. do 16. listopada u Berlinu je održana Godišnja skupština Transparency Internationala. Za mene je to u prvom redu izvrsna prilika za razmjenu iskustava s kolegama iz drugih ogranaka Transparency Internationala, da se sazna više o njihovim rješenjima situacija s kojima se i mi susrećemo, uspostave novi kontakti i dogovore moguće suradnje. U mnogo toga možemo učiti jedni od drugih, jer problemi s kojima se susrećemo mi često su vrlo slični onima s kojima su se susretale ili se susreću druge zemlje, naročito zemlje regije i nove članice EU. Razgovaralo se o načinima na koje suradnjom između ogranaka možemo utjecati na rješavanje nekih problema koji nadilaze nacionalne okvire (recimo, kada se radi o nezakonito stečenoj imovini državnih dužnosnika koja je iznesena iz zemlje, ili o gradnji velikih infrastrukturnih objekata koji gospodarski ili ekološki mogu različito utjecati na širu regiju). Razgovaralo se i o načinima na koje se pojedini elementi iz međunarodnih konvencija, osobito Konvencije UN-a o korupciji, ugrađuju u nacionalna zakonodavstva i primjenjuju, te kako iz ‘oživotvoriti’, a u tome je primjerice prepoznata potreba da se otvori veća suradnja s poslovnim sektorom. Bilo je govora i o relativno novoj inicijativi SAD-a, Partnerstvo za otvorenu vlast –The Open Government Partnership i o načinima na koje se nacionalni ogranci mogu uključiti. Naravno, razgovarali smo i o međunarodnim istraživanjima o korupciji po kojima je TI možda i najpoznatiji, a rezultati Indeksa izvoznika korupcije (Bribe Payers Index) i Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index) bit će predstavljeni javnosti 2. studenog, odnosno 1. prosinca. Predstavljen je novi portal GATEway koji će javno biti lansiran sredinom studenog, a koji će objediniti velik broj materijala i alata za koje se očekuje da će koristiti svim osobama koje proučavaju načine na koje se korupcija može dijagnosticirati i mjeriti. Razgovaralo se i o aktualnim zbivanjima, o tome da ljudi širom svijeta prepoznaju kako su upravo korupcija i netransparentnost razlog siromaštvu velikog broja ljudi.

TI Hrvatske djeluje već preko 11 godina. Kako biste, u najkraćem, generalno ocijenili njegova postignuća u tih više od deceniju postojanja?

ŠEGRT: TI Hrvatska je u čitavih 11 godina svog postojanja, i tokom tri godine otkako sam se pridružila udruzi, djelovala u skladu sa svojom misijom i vizijom povećanja transparentnosti i smanjivanja korupcije. Upozoravali smo na razne nepravilnosti, isticali stvari koje tek treba uvesti, pratili izborne kampanje, analizirali zakone i druge propise, više puta baš sve županije u zemlji i održali predavanja za učenike, studente, dužnosnike, javne službenike,  poslovne ljude… Mnoge od stvari kojima se bavimo nemoguće je egzaktno izmjeriti, ali drago mi je što smo uspjeli ostvariti neke ciljeve. Primjerice, nakon naših upozorenja na prošlim parlamentarnim izborima ukinuta je mogućnost prikupljanja donacija putem telefona, koja bi, da je ostala na snazi omogućila anonimne donacije, a time i različite malverzacije koje dolaze uz nepoznato porijeklo novca u kampanjama. Naravno, puno toga još preostaje. Recimo, izmijenjeni Zakon o pravu na pristup informacijama i dalje ostavlja mogućnost da informacije ostanu sakrivene, jer ih rukovodeći ljudi svake institucije mogu proglasiti tajnim. Trudit ćemo se dokazati da to nije dobro. Novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti je daleko bolji od prethodnih zakona, ali i dalje su neki elementi nedorečeni ili nerealno postavljeni, na što smo upozoravali i prije njegovog donošenja. Vjerujem da će se to pokazati nakon izbora početkom prosinca. Posljednjih godina svakako nam je pomogao proces pridruživanja EU: mnoge stvari kojima se bavimo bile su u središtu pozornosti jednog od najproblematičnijih poglavlja pregovora, tzv. Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Hrvatska je bila prva zemlja koja je pregovarala o tom poglavlju, u kojem nema pravne stečevine već samo standarda koje treba postići, ali vjerujem da je za razvoj političke kulture upravo ovo vrijeme pregovora bilo iznimno važno. Uostalom, čitavo smo vrijeme isticali da sve reforme ne treba provoditi kako bi se zadovoljili zahtjevi EU, već radi poboljšanja života svih nas, građana ove zemlje. Kao zaključak, s obzirom da se radi o maloj udruzi koja je tokom godina imala troje-četvero profesionalno angažiranih ljudi mislim da smo napravili dosta.

Osnovni cilj TIH jeste da ste posvećeni “povećavanju vladine odgovornosti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije…” Koliko ste uspjeli u tome? Jeste li vi (mislim na TI) mogli više i jesu li drugi nadležni subjekti hrvatskog društva i hrvatske države mogli i morali učiniti više da se ne desi barem “slučaj Sanader”?

ŠEGRT: TI shvaća svaku zloupotrebu povjerenih dužnosti za ostvarivanje vlastite koristi kao korupciju. Ne postoji zemlja u kojoj korupcija ne postoji, niti sustav koji njezin nastanak može spriječiti, ali svi znamo da postoje zemlje u kojima korupcije ima manje i one u kojima je korupcije više. Pojedine afere ili slučajevi – kao što je slučaj Sanader koji navodite (a u Hrvatskoj bismo mogli navesti i mnoge druge), naravno da trebaju biti istraženi, krivci kažnjeni, a šteta koliko god je to moguće ublažena. Zahvaljujući novim pravnim instrumentima međunarodnih konvencija kao što je UNCAC i njihovih elemenata ugrađenih u hrvatsko zakonodavstvo (primjerice, zamrzavanje imovine dok traje postupak, oduzimanje nezakonito stečene imovine i, ako je osoba osuđenu za korupciju, prebacivanje tereta krivnje na tu osobu da dokaže porijeklo svoje ukupne imovine – u protivnom se imovina oduzima, to sve postaje lakše. Međutim, takve slučajeve treba iskoristiti i da se utvrdi zašto je do takvih zlouporaba uopće moglo doći, i ti propusti isprave. Idealni zakoni i sustavi ne postoje, ali mislim da je najvažnije stvoriti takvo okruženje u kojem će biti teško i rizično kršiti pravila. U tom smislu mislim da je Hrvatska proteklih godina učinila puno. TIH je čitavo to vrijeme ukazivao na stvari koje su, po nama, bile problematične. TIH je sudjelovao u pisanju prvog Zakona o pravu na pristup informacijama 2003. godine, a bili smo uključeni i u pripremu novog nacrta.

Da li je još u tijeku provođenje vašeg strateskog programa koji teži “transformaciji Hrvatske iz tranzicijske u transparentnu državu…” i ako provođenje tog programa još nije završeno, postoji li neki zadani vremenski rok u tom smislu?

ŠEGRT: Sve što radimo usmjereno je ka tome da Hrvatska postane transparentnija zemlja. Transparentnost je potrebna kako bi se moglo provjeriti da li svi kojima su povjerene određene ovlasti zaista djeluju u korist općeg dobra, a građani imali povjerenje u institucije. Napredak je ostvaren, ali uvijek možemo bolje, pa u tom smislu i ne postoji vremenski rok.

S kojim državnim institucijama, po prirodi posla, imate kontinuiranu i najtješnju suradnju?

ŠEGRT: Na naša javna događanja uvijek smo pozivali predstavnike različitih državnih tijela – od najviših državnih dužnosnika, ministarstava (osobito Ministarstva pravosuđa i njegovog Sektora za suzbijanje korupcije), Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), pojedinih saborskih odbora koji se bave temama vezanim uz naše područje rada, Vladinog ureda za udruge i slično. S nekim od tih tijela zajednički smo organizirali okrugle stolove i druga događanja, predstavnike USKOK-a pozivali smo da kao se kao predavači uključe u naše edukativne programe. Također, ova tijela pozivala su nas da damo svoja stručna mišljenja o nacrtima zakona ili pravilnika, ili se pak uključimo u njihovu izradu.

 Imate li suradnju sa istim ili sličnim organziacijama iz regiona, posebno iz postjugoslovenskih država?

ŠEGRT: Često se konzultiramo i dobro surađujemo s drugim organizacijama u regiji, posebno s ograncima Transparency Internationala. S obzirom da s postjugoslavneskim zemljama dijelimo mnoge slične probleme, suradnja s njima je osobito bliska. Početkom godine organizirali smo okrugli stol o financiranju političkih stranaka na kojem su sudjelovali predstavnici SIGMA-e i OESS-a, ali i kolege iz ogranaka TI-a iz BiH i Srbije, a kroz nekoliko tjedana predstavit ćemo istraživanje na istu temu zajedno sa stručnjacima TI-a iz Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova. S TI Bugarska trenutno provodimo projekt o sprečavanju sukoba interesa. Prošle godine organizirali smo okrugle stolove na kojima su govorili kolege iz Austrije i Njemačke, a često se konzultiramo i s kolegama iz Češke, Slovačke ili Mađarske.

Kako biste ocijenili dosadašnji doprinos Vlade Jadranke Kosor u antikorupcijskoj borbi?

ŠEGRT: Za vrijeme mandata sadašnje Vlade izmijenjeni su i dopunjeni neki važni zakoni koji reguliraju borbu protiv korupcije, naročito oni kroz koje je EU promatrala napredak RH u suzbijanju korupcije u pristupnim pregovorima (konkretno, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti…). Međutim, istovremeno su usvojene i izmjene i dopune niza drugih zakona čiji učinak se može ocijeniti upravo suprotnim (Zakon o igralištima za golf, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, ili cijeli ‘paket’ zakona o građevinskom zemljištu…). Pokrenute su brojne istrage i podignute optužnice koje još čekaju sudski epilog, ali javnost još nije obaviještena jesu li provedene istrage i kakav je bio njihov zaključak u nizu drugih korupcijskih afera o kojima je izvještavano u medijima. Zbog svega toga može se steći dojam da su mnoge antikorupcijske aktivnosti provedene zbog pritiska EU, a ne kao rezultat istinske političke volje za iskorjenjivanjem korupcije.

U aprilu ove godine, u sklopu vlastitog (TIH) projekta KNJIGOM PO KORUPCIJI, bili ste član žirija koji je izabrao izabrao najljepše antikorupcijske priče iz kojih je nastala i knjiga ISPOD STOLA – Najljepse antikorupcijske priče. Kakvim ste se kriterijima lično rukovodili pri odabiru priča i može li se, zaista, knjigom po korupciji?

ŠEGRT: Ovom inicijativom, a i drugim aktivnostima programa Kulturom po korupciji, željeli smo pokazati različita lica korupcije, podići razinu društvene svijesti i stavova, i stvoriti osjećaj da se stvari mogu mijenjati – što naravno ne znači da smo time zanemarili estetsku komponentu. Pri odabiru priča rukovodila sam se time da priča bude originalna i dobro ispričana. Ideja cijelog projekta bila je da se otvore prostori za priče o korupciji na drugoj, osobnijoj razini od one s koje mi obično govorimo. Na natječaj je stiglo čak 57 priča koje su uglavnom bile otvoreno ispovjedne i govorile o nepravdama, osjećaju gorčine, nemoći, o problemima ‘malog čovjeka’ i njegovim dvojbama pri susretu s onim što se u žargonu obično naziva ‘sitnom’ ili ‘šalterskom’ korupcijom. Upravo to su oblici korupcije koje ljudi najčešće primjećuju: zapošljavanje ili napredovanje preko veze, nepotizam, podmićivanje službenika, profesora, liječnika, upisi u škole ili na fakultete… Na taj način književnost postaje neka vrsta oruđa u borbi za društvene vrijednosti i moglo bi se prigovoriti da je to angažirana književnost pisana po narudžbi. Mi međutim osim teme – korupcija – i okvira od deset kartica nismo propisali nikakva druga ograničenja – a čini mi se da su ostvareni rezultati dobri.

Koji su vam projekti u tijeku?

ŠEGRT: TIH se od osnivanja bavio s nekoliko osnovnih tema i sve naše aktivnosti uglavnom se mogu svrstati pod neku od njih. Jedna je financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja, a u tom području nedavno smo završili opsežno regionalno istraživanje o financiranju redovnog rada stranaka, koje ćemo zajedno s kolegama iz Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova predstaviti u Zagrebu 24. studenog. Također već godinama s kolegama iz GONG-a pratimo sve parlamentarne i predsjedničke kampanje i objavljujemo vlastita izvješća o procjeni njihovih troškova. Isto ćemo činiti i tokom predstojećih parlamentarnih izbora.

Druga tema je pravo na pristup informacijama, u okviru koje svake godine provodimo kampanju Imamo pravo znati, kojom informiramo građane širom zemlje o njihovom pravu da traže informacije od tijela javne vlasti koje ih zanimaju, a testiramo i spremnost javnih tijela da odgovaraju na upite građana i organizacija, kao i da nude tzv. ‘osjetljive informacije’. Rezultate jednog takvog projekta upravo će ovih dana kolege iz španjolske organizacije Access Info Europe predstaviti na Antikorupcijskoj konferenciji u Marakeshu. Treća tema je sukob interesa, i u okviru te teme pojašnjavamo načine na koje se sukob interesa može prepoznati i koje mehanizme treba uvesti u tom slučaju, a trenutno provodimo projekt edukacije lokalnih javnih dužnosnika, novinara i udruga. Osim toga, bavimo se i osvješćivanjem javnosti o štetnosti korupcije u svim njezinim pojavnim oblicima, a u okviru toga organiziramo predavanja u školama i na fakultetima. Tu se uklapa i naša inicijativa Kulturom po korupciji kroz koju nastojimo naše poruke prenijeti i širem krugu građana. Od 2004. U okviru TIH-a djeluje i Antikorupcijsko savjetovalište (Advocacy and Legal Advice Center – ALAC) u okviru kojega žrtvama i svjedocima korupcije pomažemo da ostvare svoja prava. Nova tema našeg interesa su javne nabave i javno ugovaranje, odnosno upravljanje javnim dobrima u širem smislu. Međutim, dobar dio naših aktivnosti odnosi se na vanprojektne aktivnosti: reagiranje na različita aktualna zbivanja i podršku određenim inicijativama (kao što je recimo zalaganje za ukidanje Zakona o igralištima za golf, jednog nepravednog klijentelističkog zakona koji stavlja investitore u neravnopravan položaj i protivan je principu nepovredivosti privatnog vlasništva), ili pak predstavljanje međunarodnih istraživanja Transparency Internationala.

A koji su završeni?

ŠEGRT: Jednim projektom nemoguće je potpuno promijeniti situaciju u nekoj od tema kojima se bavimo. Stoga je svaki projekt osmišljen kao korak kojim se približavamo tom cilju – bilo da ga provodimo u nekoj lokalnoj sredini a kasnije pokušavamo replicirati drugdje (recimo, prošle smo godine proveli jedan zanimljiv projekt o povećanju transparentnosti lokalnih vlasti s jednim malim gradom nedaleko od Zagreba, Zabokom), bilo da se radi o nekom tematskom segmentu. Projekti za koje uspijevamo dobiti sredstva najčešće su kratkog vijeka, pa se stoga recimo, u jednom projektu usmjeravamo na prikupljanje informacija o provedbi nekog zakona i njihovu analizu, dok je sljedeći projekt logičan nastavak tih aktivnosti i odnosi se na zagovaranje izmjena zakona kojima bi se uočene poteškoće ili pravilnosti ispravile. Sve teme kojima smo se bavili ranije aktualne su i danas.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

ŠEGRT: Hvala Vama na zanimanju za naš rad i mogućnosti da svoje aktivnosti predstavimo Vašim čitateljima.

RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GUŠIĆ (289)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s